Politički rast Albina Kurtija: Od buntovnika iz Prištine do savršenog suparnika Vučiću
"Što očekujem da će da se zbiva u narednim danima i nedjeljama. Ponosan sam na činjenicu što smo došli u Brisel da razgovaramo i da se dogovaramo i da pristajemo na kompromise. Da gotovo po svaku cijenu pokušamo da sačuvamo mir i stabilnost cijelog regiona. Vidio sam da su mnogi govorili o poniženju Srba i Beograda, a mi smo se ponašali racionalno jer nema te majke koja bi voljela da joj se dijete u kovčegu vraća. Dali smo sve od sebe u više navrata prihvatali nove zahtjeve. Ja sam negdje jutros poslije sat i po vremena rekao visokom predstavniku da nema ništa od ovoga. Albanska strana neće željeti kompromisno rješenje i odlaganje maltretiranje Srba koje je zasnovano, ne na dijalogu i pravnoj normi, već na jednostranoj političkoj akciji prištinskog rukovodstva", rekao je Vučić nakon jučerašnjeg sastanka.
Iako se očekivala slična reakcija i Kurtija, kosovski premijer je na Twitteru, u poruci koju je uputio ambasadoru SAD-a Jeffu Hovenieru poručio kako će prihvatiti odlaganje odluke o kažnjavanju.
I thank Ambassador Hovenier for his commitment and engagement. I accept his request for a 48-hour postponement on imposition of fines for illegal ‘KM’ (and other) car plates. I am happy to work with the US and the EU to find a solution during the next two days. https://t.co/iXq1SCM8JL
— Albin Kurti (@albinkurti) November 21, 2022
Iako trakavica između Srbije i Kosova vezana za registarske tablice, ali i druge probleme, traje već dugo, svi ovi problemi su na ispit zrelosti stavili i zvaničnike kako Srbije, tako i Kosova.
Dok se o Aleksandru Vučiću i njegovom političkom putu manje-više sve zna, premijer Kosova Albin Kurti je taj čija je pozicija u ovom odnosu snaga svakako politički inferiornija.
Iako je Kosovo uspjelo izgraditi određeni utjecaj u međunarodnoj zajednici, činjenica je kako država i dalje nije članica Ujedinjenih nacija, OSCE-a, Vijeća Evrope svakako, s kosovskog aspekta, otežava cijelu priču u odnosima sa Srbijom.
Ipak, ponašanje premijera Kurtija, njegov stav i politički rast, svakako su stvari na koje treba obratiti posebnu pažnju.
Politički zatvorenik devedesetih
Tokom devedesetih godina, život Albina Kurtija kretao se u tom smjeru da je malo ko mogao misliti kako će on danas biti u poziciji da u Briselu vodi razgovore koji se na neki način mogu definirati i kao građenje suvereniteta kosovske države.
Kada se govori o političkom aktivizmu Albina Kurtija, on se prije svega veže za period velikih studentskih protesta na Kosovu 1997. godine, a u koji su u pozadini imali srpsko - albanski sukob koji je već u tom periodu tinjao.
"Protesti 1. oktobra 1997. godine bili su ti koji su razbili političku tišinu i pokrete širom zemlje. Oni su stavili tačku na sedmogodišnje ćutanje i apatiju na Kosovu i skrenuli su pažnju svijeta na Kosovo kao neriješen i zaboravljen problem u Evropi u to vreme. Ti potesti su utrli put da se Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) pojavi na sceni", rekla je jedna od učesnica protesta Lirie Mavraj za albanske medije.
O protestima iz tog perioda više puta govorio je i sam Kurti.
"Prvog oktobra albanski studenti su vratili svoje dostojanstvo. Iz tišine i nepravde, uzdigli su se sa veličinom volje da žive slobodni. Studentski pokret koji je ubrzao napore ka oslobođenju zemlje. Marširali smo mirno, za oslobađanje zabranjenih prostora univerzitetskog kampusa, ka putu besplatnog obrazovanja, neotuđivih prava, slobode i nezavisnosti", poručio je Kurti.
I nakon toga, Kurti je nastavio sa svojim aktivističkim, ali sve više i političkim djelovanjem. Situacija je eskalirala 1999. godine kada je Kurti i uhapšen. Policija tadašnje Savezne Republike Jugoslavije ocijenila je Kurtija kao neprijatelja vlasti te ga je tokom hapšenja brutalno pretukla, da bi ga nakon toga prebacili u Požarevac gdje je trebao služiti kaznu od 15 godina zatvora.
U takvoj situaciji i jeku napetosti između srpskog i albanskog stanovništva, Kurti je u zatvoru dao intervju za brojne režimske medije u Srbiji te je otvoreno, ali i mirnim tonom govorio o situaciji u kojoj se našao.
"Zatvoren sam jer sam organizovao demonstracije protiv režima i bio sam politički sekretar predstavnika OVK. Ja zakon po kojem sam osuđen ne priznajem, on je u službi režima Slobodana Miloševića. Mi smo ovdje politički zatvorenici i nas je zatočio režim Slobodana Miloševića. Znam da Srbija sada više ne kontrolira Kosovo i to je to. Put ka nezavisnosti još nije završen, Albanci moraju još mnogo da rade na tome", poručio je tada politički aktivista Albin Kurti.
Iako su novinari potencirali priču i o albanskim zločinima na Kosovu, kojih je definitivno bilo, Kurti je iznio jasan stav o tome da svi moraju odgovarati za zločine.
"Svi oni koji su izvršili zločine nad civilnim stanovništvom trebaju da izađu pred međunarodni sud i da odgovaraju, rekao je Kurti.
Političko sazrijevanje
Nakon pada režima Slobodana Miloševića i uz veliki pritisak međunarodne zajednice, Kurti je zajedno s drugim političkim zatvorenicima oslobođen optužbi te je pušten i zatvora.
Svoje političko djelovanje i dalje je nastavio kroz brojne političke organizacije Kosova, a sve je rezultiralo formiranjem političkog pokreta Samoopredjeljenje 2005. godine.
Svoj buntovni duh Kurti je prenio i na političku scenu Kosova gdje se njegova nova stranka borila za svoju poziciju pod političkim nebom. Kao sredstvo političke borbe, Kurti nije prezao ni od čega.
Organizovao je demonstracije, sudjelovao u blokadi graničnih prijelaza, bacao suzavac u parlamentu te se također, zajedno s drugim zastupnicima, protivio Briselskom sporazumu koji tada potpisao Hašim Tači.
Vremenom, pokret Samoopredjeljenje je rastao, te su se od 2019. godine, zajedno s Kurtijem, etablirali kao vodeća partija na Kosovu.
Ono što je vjerovatno najvažnije u svemu, prije svega za samo Kosovo, jeste činjenica da se u ovom važnom trenutku za državu na vodećim pozicijama nalaze predstavnici nove generacije političara.
Premijer Kurti i predsjednica Vjosa Osmani u brojnim zapadnim zemljama kroz svoje djelovanje razvili su niz kontakata sa ljudima u političkom, ekonomskom i naučnom svijetu što svakako doprinosi i jačoj diplomatskoj zastupljenosti Kosova uprkos nedostacima koji se ogledaju u neučešću u nekim od najvažnijih međunarodnih tijela.
Tokom posljednjih pregovora sa Srbijom vezano za registarske tablice koji se, već se može reći, vode u "nedogled", Kurti se pokazao kao izuzetno tvrd orah za Srbiju, ali i za sam Brisel te se ni u jednom trenutku nije povinovao željama i zahtjevima Evropske unije. Kakav je stav zauzeo o registarskim tablicama, sličan je zauzeo i kada je riječ o pitanju uspostavljanja Zajednice srpskih opština (ZSO) na sjeveru Kosova.
PM Kurti of #Kosovo, in Serbian: There are no Serb municipalities in Kosovo. Why does #Serbia not create Hungarian, Bosniak or Albanian municipalities? pic.twitter.com/4qryGriVCP
— Xhemajl Rexha (@xhemajl_rexha) November 3, 2022
U odnosima Albanaca i Srba, naročito u novijem kontekstu, teško se može reći kako samo jedna strana ima pravo te da je ono što kažu Priština ili Beograd jedina i prava istina. Ipak, mora se priznati kako je Aleksandar Vučić s druge strane stola dobio političkog protivnika koji mu se može adekvatno suprotstaviti u svakom smislu.
Istina, Kosovo iza svojih leđa ima Albaniju i Sjedinjene Američke Države kao partnera, ali pitanje je da li bi to igralo bilo kakvu ulogu da se na čelu kosovske vlade ne nalazi baš ovakav Albin Kurti - prištinski buntovnik i političar koji i pored velikog pritiska ne odustaje od svojih ciljeva koji podrazumijevaju potpunu nezavisnost Kosova i međusobno priznanje sa Srbijom.
