Politico analizirao vladu u Hrvatskoj: Plenković bi mogao otići na neku funkciju u Brisel
Spremni su da formiraju novu vladu zajedno s vladajućom Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), nakon polarizirajućih izbora i spornih koalicionih pregovora. Aktuelni hrvatski premijer Andrej Plenković objavio je na mreži X u četvrtak popodne da je prikupljeno potrebnih 76 potpisa za formiranje "nove i stabilne" vlade, piše Politico.
Domovinski pokret (DP) osnovao je pjevač Miroslav Škoro 2020. godine kako bi "pružio više domoljubnu i krajnje desničarsku alternativu HDZ-u", vjerovatno najmoćnijoj stranci u Hrvatskoj, koja je pod Plenkovićem doživjela veliko restrukturiranje.
"Plenković je uložio značajan napor da izbaci i neutrališe iz HDZ-a ekstremne desničare, ali sada je mnogo onih koji su bili povezani s HDZ-om dio Domovinskog pokreta", rekao je Hrvoje Klasić, historičar i stručnjak za krajnju desnicu u Hrvatskoj.
Škoro je u međuvremenu izbačen iz stranke, i dok članovi DP-a tvrde da su ublažili svoj pristup određenim temama, stranka ostaje sinonim za društveno-konzervativne ideje, navodi Politico.
"Mnogi glasači koji su podržavali HDZ sada glasaju za Domovinski pokret. Kada bi, recimo, Plenković bio smijenjen i neko 'desniji' se vratio u HDZ, onda bi Domovinski pokret potpuno izgubio podršku", rekao je Klasić.
Plenković se stavio na listu kandidata svog HDZ-a za izbore za EU u junu, navodno kako bi prikupio podršku stranci. Drugi strahuju da bi Plenković mogao prihvatiti mandat u Briselu nakon izbora u junu čime bi politika ove zemlje ostala bez njegovog umjerenijeg vođenja i bila prepuštena desnici, glasi jedna od analiza ovog medija.
Predstavnici ljevice su se nadali da će Milanović sklopiti koaliciju i izbaciti HDZ s vlasti, ali do toga nije došlo. Ostatak stranaka nije uspio formirati većinu nasuprot HDZ-u.
Izborni zakon je također jedan od "kamena spoticanja" u toj zemlji. Kako Politico smatra, spominje se više pritužbi o načinu na koji su u Hrvatskoj formirane izborne jedinice, ali i načinu dodjele više mjesta većim strankama kako bi se smanjila politička fragmentiranost, što daje nepravednu prednost strankama desnice i krajnje desnice.