Saša Obradović, koji odlukom Vlade Srbije vodi postupak za vraćanje Šešelja u Haag, rekao je Tanjugu da se postupak izručenja Šešelja ne može otpočeti bez naloga suda za njegovo uhićenje, koji Srbiji nije ni dostavljen.
Dostavljena je zapravo samo odluka Žalbenog vijeća kojom se usvaja zahtjev haškog tužilaštva za vraćanje Šešelja u Haag i nalaže Vladi Srbije da ga odmah uhapsi bez nepotrebnog odlaganja, koja je inače povjerljiva i nije smjela biti javno objavljena.
Obradović je najavio da će Srbija, poštovati Zakon o saradnji s Haškim tribunalom, koji predviđa da je za pokretanje postupka izručenja neopodan i nalog za hapšenje koji bi se okrivljeniku uručio prilikom hapšenja.
Šešeljev slučaj je specifičan, kako je naveo Obradović jer iz Haga nikada nije stigao nalog za njegovo hapšenje, budući da se on dobrovoljno predao 2003. godine i u pritvoru proveo 12 godina bez prvostepene presude, a pušten je bezuvjetno na privremenu slobodu.
Ako i kada taj račun stigne na adresu Ministarstva pravde Srbije, prema Zakonu bi trebalo biti proslijeđen Odjelu za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, a Šešelj priveden sudiji za prethodni postupak tog suda.
Sudija za prethodni postupak bi prema zakonu trebao utvrditi identitet okrivljenika, da ga upozna s optužbama za koje se traži, da sasluša njegovo izjašnjenje u vezi s tim i utvrditi njegovo zdravsteveno stanje odnosno sposobnost za sudjelovanje u postupku.
Također bi trebao odlučiti je li neophodno njegovo zadržavanje u pritvoru do izručenja, ili određivanje druge mjere, kao što je kućni pritvor, obavezno javljanje policiji, zabrana komunikacije ...
Okrivljenik i njegov branitelj, u skladu sa Zakonom, imaju pravo uložiti žalbu na odluku o pritvoru, o kojoj se mora odlučiti u roku od tri dana.
U postupku za predaju, Šešelj bi prema zakonu, morao imati branitelja, a ukoliko ga sam ne izabere, sud će mu postaviti branitelja po službenoj dužnosti.
Šešelj, koji je bio dugogodišnji profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu, se inače u Haškom tribunalu branio sam, bez odvjetnika.
Ako sudija za prethodni postupak nađe da su ispunjene pretpostavke za predaju okrivljenika donijet će rješenje kojim se to utvrđuje u roku od tri dana od dana privođenja okrivljenika.
Zakon kaže da su "pretpostavke za predaju ispunjene ako se utvrdi da se zahtjev odnosi na osobu protiv koje se vodi postupak, da je protiv osobe čija se predaja traži potvrđena optužnica u skladu s odredbama Haškog tribunala, da se radi o dijelu kažnjivom i po domaćem zakonu i da se radi o kaznenom djelu iz nadležnosti Međunarodnog kaznenog tribunala".
Protiv rješenja o ispunjenosti pretpostavki za izručenje okrivljenik i njegov branitelj, kao i tužitelj imaju pravo uložiti žalbu tročlanom sudskom vijeću Odjela za ratne zločine u roku od tri dana od primitka rješenja, koje je pak u roku od tri dana od prijema spisa predmeta dužno o žalbi odlučiti.
Ukoliko se dogodi da sudija za prethodni postupak rješenjem utvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za predaju okrivljenika, on po službenoj dužnosti tročlanom sudskom vijeću dostavlja to rješenje, zajedno sa spisima predmeta. Vijeće može potvrditi odluku sudije, ukinuti ili preinačiti u roku od tri dana.
Zakon kaže da je rješenje tročlanog sudskog vijeća pravomoćno i izvršno, i da se protiv njega ne mogu ulagati izvanredni pravni lijekovi i ne može se tražiti odgodu izvršenja.
Pravomoćno i izvršno rješenje suda kojim je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za predaju okrivljenika Haškom tribunalu, dostavlja se Ministarstvu pravde koje donosi rješenje o predaji okrivljenika.
To rješenje izvršava Ministarstvo unutrašnjih poslova, kaže Zakon o saradnji s haškim tribunalom.
Cijela ova procedura traje desetak dana, ali s obzirom da je ovdje riječ o specifičnom slučaju gdje je okrivljenik na liječenju, Obradović nije želio prejudicirati koliko će to trajati, kao ni kakva će biti odluka suda.
