Izborna matematika
51

Potvrđeni rezultati izbora u Hrvatskoj: HDZ najbliži formiranju vlasti, SDP traži "čudo"

N. Ž.
Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a (Foto: T. S./Klix.ba)
Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a (Foto: T. S./Klix.ba)
Izbori u Hrvatskoj su održani 17. aprila, a skoro dvije sedmice kasnije, još nije apsolutno jasno ko će biti dio vladajuće koalicije.

Prema rezultatima koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP), koalicija okupljena oko HDZ-a je osvojila 61 mandat, što je 19 više od SDP-a i njihovih partnera, koji su osvojili 42.

Kako je za većinu u Saboru potrebno 76 zastupnika, nijedna stranka, odnosno koalicija, nije u mogućnosti da samostalno formira vlast.

Tako će o vlasti odlučivati stranke koje su osvojile manji, ali ključni, broj mandata. Najviše je osvojio Domovinski pokret (DP), njih 14, dok su iza njih Most (11) i Možemo! (10). Pored njih, do mandata su došli i stranke Nezavisni pokret sjevera (2), Istarski demokratski sabor (2) te Fokus (1).

Također, mandate su osvojili predstavnici nacionalnih manjina (SDSS, DZMH, Kali Sara i BZ) među kojima je i Armin Hodžić kao predstavnik Bošnjaka u Hrvatskoj. Mjesto u Saboru dobila su i dva nezavisna zastupnika.

Ako pretpostavimo da će Možemo! stati uz SDP, odnosno bolje bi bilo reći protiv HDZ-a, stranci Andreja Plenkovića kao partneri ostaju DP i Most, te predstavnici nacionalnih manjina.

Najjednostavnije za aktuelnu vlast je da za partera uzmu DP. Radi se o stranci koja je poprilično desno orijentisana, a poznata je i po tome što je osnivač ove partije hrvatski pjevač Miroslav Škoro. Problem s ovom koaolicijom jeste što HDZ i DP zajedno imaju 75 mandata, odnosno jedan glas bi falio za formiranje većine. HDZ inače računa na tri glasa SDSS-a, stranke predstavnika srpske nacionalne manjine, ali su iz DP-a više puta naglasali da u vlasti neće biti ako su tu zastupnici SDSS-a.

Ako bi se HDZ odlučio na partnerstvo s Mostom, gdje bi glasovi SDSS-a bili dobrodošli, opet bi stranka Andreja Plenkovića imala problem jer bi falio - jedan glas. U tom slučaju, ključnu ulogu bi odigrali predstavnici nacionalnih manjina. Nezavisni zastupnici Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić već su odlučili da neće glasati za vlast s HDZ-om, zbog čega su i istupili iz Mosta, dok manje stranke (Fokus, NPS i IDS) predstavljaju većinom lijevo-liberalne struje koje bi se prije naklonile SDP-u i stranci Možemo!

Što se tiče SDP-a, pretpostavka je da će Možemo! biti partner za najveću opozicionu stranku u Hrvatskoj. To bi ovoj nominalno lijevoj koaliciji dalo 52 mandata, što znači da je vlast moguća jedino ako dođe do velike koalicije opozicionih partija, što bi uključivalo i DP, kao i Most.

Ako se to čini kao nerealna opcija, sjetimo se da su se upravo u našoj zemlji ujedinile opozicione stranke različitih ideologija kako bi došle do vlasti, prvo u Kantonu Sarajevo, a zatim i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Narod i Pravda, kao nominalno konzervativnoj partiji, partneri su bili lijevi SDP i izrazito liberalna Naša stranka.

Ipak, ovo je bila ekstremna situacija te je važno reći kako je kontekst u Hrvatskoj potpuno drugačiji. Prije svega, Most je stranka koja je već stajala na strani HDZ-a u prošlosti, te je moguće da će Plenković i njegova stranka izabrati upravo njih kako bi gradili vladajuću koaliciju.

Ono što je sigurno jeste da u narednom periodu susjednu zemlju očekuju brojna politička previranja. HDZ je blizu, ali im još fali barem još jedan glas kako bi vlast formirali onako kako bi preferirali.