Kako je za Jutarnji list pojasnio Željko Jozić, direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, stvaraoci novog Pravopisa trudili su se da dvostruke oblike i iznimke svedu na najmanju mjeru.
Ističe da su pri donošenju rješenja u obzir uzimali sve hrvatske pravopise i razmatrali cjelokupnu pravopisnu tradiciju. U javnoj raspravi dobili su oko 400 prijedloga i sugestija jezikoslovaca i stručnjaka različitih profila, ali i "običnih" govornika.
Novi Pravopis dao je prednost refleksu e u primjerima grijeh: greška, ždrijeb: ždrebati i drugim riječima koje pripadaju tvorbenom gnijezdu riječi brijeg, brijest, crijep, drijemati, krijepiti, naprijed, prijek, privrijediti, upotrijebiti i tako dalje. Prenost je data i riječima greška i pogreška, ali je dopušteno i pisanje grješka i pogrješka.
U slučaju usvojenica nije bilo dvojbe: prisvojnim pridjevima na izvorno pisanu osnovu dodaju se nastavci -ov, -ev, -in (npr. Shakespeareov, Laudin, Vignyjev), a odnosni pridjevi pišu se kako se i izgovaraju, dakle šekspirovski, elizabetinski, kamijevski, objasnio je Jozić. Dosad su kod naseljenih mjesta postojala dvostruka rješenja, naprimjer newyorški i njujorški, a sada se propisuje samo oblik njujorški.
"Kad iz fonetiziranoga odnosnog pridjeva nije jasno od kojega je imena izveden, može se u osnovi odnosnoga pridjeva zadržati i izvorni zapis imena do tvorbene granice: Bridgetown - bridgetownski, Georgetown - georgetownski, Leuven - leuvenski, Milwaukee - milwaukeejski itd. (uz preporučeno bridžtaunski, džordžtaunski, lefenski, milvokijski). To dopuštamo i u odnosnim pridjevima izvedenim od imena i prezimena ljudi: Hjelmslev - hjelmslevski, Kierkegaard - kierkegaardski, Neumann - neumannski itd. (uz preporučeno jelmslevski, kjerkegorski, nojmanski)", rekao je, između ostalog, direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
