Program Domovinskog pokreta govori i o BiH: Tamo postoji hiljade radikala, Hrvati moraju dobiti autonomiju
U političkom programu Domovinskog pokreta objavljenom na njihovoj stranici, u odjeljku koji se odnosi na vanjsku politiku, autori ističu da je Hrvatska stvaranjem prve monarhističke Jugoslavije istrgnuta iz svog prirodnog srednjoevropskog i mediteranskog kulturnog i geopolitičkog kruga i smještena na Balkan gdje je nasiljem održavana do stjecanja hrvatske samostalnosti.
"Hrvatski je interes kulturološki i geopolitički odmak od balkanskih integracija te razvijanje što snažnijih odnosa s državama u okviru Inicijative tri mora", navodi se u Programu.
Domovinski pokret smatra da nacionalne države moraju ostati temeljni akteri međunarodnih odnosa, pa tako i odnosa unutar Evropske unije.
"Odlučno se protivi federalističko-unionističkim planovima, poput onih u novome nacrtu za reformu EU - koji Uniju žele pretvoriti u nadnacionalnu državu, tj, stvoriti Sjedinjene Evropske Države", stoji u dokumentu.
U nastavku navode da su suverenistička stranka koja smatra da Evropsku uniju treba graditi kao zajednicu ravnopravnih i suverenih naroda i država, uz poštivanje "evropskih kršćanskih korijena i temelja".
"Upravo je odricanje od kršćanskih korijena EU dovelo u veliku krizu identiteta", navodi se.
Odnos prema Bosni i Hercegovini
Iz DP-a ističu da je rješavanje hrvatskog pitanja u BiH za njih ključno pitanje hrvatske vanjske politike.
"Ali i, s obzirom na geografsku međuzavisnost, tzv. meki trbuh, i ključno pitanje nacionalne sigurnosti", navodi se.
U programu naglašavaju da Schengenska granica ne smije predstavljati Kineski zid prema Hrvatima u BiH.
"Hrvati u Bosni i Hercegovini nalaze se između čekića i nakovanja srpske separatističke i bošnjačke unitarističke politike. Dok istaknuti predstavnici Srba u BiH najavljuju odvajanje srpskog entiteta, na bošnjačkoj političkoj sceni postoji konsenzus o tome da Hrvatima treba oduzeti konstitutivni status i pretvoriti ih u nacionalnu manjinu, ako treba i vojnim putem, kako je to svojedobno poručio Bakir Izetbegović. Kad su Hrvati u pitanju, postoji prešutni konsenzus bošnjačke političke elite", stoji u dokumentu.
U nastavku autori tvrde da BiH prijeti radikalizam.
"U BiH postoji više hiljada radikaliziranih pojedinaca, a nepovoljna privredna i politička situacija u državama tzv. Zapadnog Balkana predstavlja plodno tlo za jačanje radikalizma. O tome je potrebno voditi računa u svim strategijama i konceptima nacionalne sigurnosti", navodi se.
Autori smatraju da Bošnjaci žele Federaciju BiH pretvoriti u bošnjački entitet.
"Takve su politike započele još u vrijeme rata kada je Armija BiH, posebno iz srednje Bosne, protjerala više od 150.000 Hrvata. Svaki hrvatski prijedlog o preustroju države službeno Sarajevo nastoji na međunarodnoj razini diskreditirati kao nastavak politike 'podjele Bosne'", navodi se.
Oni smatraju da "činjenice" govore da je Hrvatska devedesetih osigurala opstanak BiH.
"Maliciozne teze o 'podjeli Bosne' pokazale su se neutemeljenim, a da je BiH na kraju podijelila međunarodna zajednica, pri čemu su Hrvati najgore prošli", tvrde iz DP-a.
Autori u nastavku idu korak dalje, tvrdeći da je cilj Bošnjaka politička eliminacija hrvatskog naroda.
"Bošnjaci i danas provode unitarističku politiku kojoj je cilj politička eliminacija hrvatskog naroda u Federaciji BiH, a u takvim poduhvatima često imaju i podršku tzv. visokih predstavnika kojoj se nakon rata često znala pridružiti šutnja službenog Zagreba. Tome će se Domovinski pokret odlučno suprostaviti. Potrebno je prekinuti šutnji o procesu nestanka Hrvata u Bosni i Hercegovini koji se odvija prema našim očima", navodi se.
Smatraju da Hrvatska treba iskoristiti sve diplomatske i lobističke kapacitete na regionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se onemogućilo "preglasavanje" i osiguralo "ravnopravno" zastupanje Hrvata u BiH i osiguralo njihov opstanak.
Navode da se to može postići promjenom izbornog zakona.
"Hrvati moraju dobiti političku autonomiju u onim krajevima u kojima su većina", stoji u zaključku DP-a.
Cijeli dokument možete pročitati na sljedećem linku.
MUP Srbije objavio procjenu: Na protestima u Beogradu bilo između 28 i 29 hiljada ljudi
