Prosrpska vlast podizanjem spomenika Amfilohiju Crnu Goru vraća u devedesete godine
Inicijativa da se podigne spomenik mitropolitu Srpske pravoslavne crkve Amfilohiju u njegovom rodnom Kolašinu je nastala ubrzo nakon njegove smrti uzrokovane Covidom 2020. godine, no odluka je donesena prije nekoliko dana kada je predsjednika općine Kolašin posjetio aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. Martinović i Joanikije su potpisali ugovor vrijedan 50.000 eura kojim su osigurana sredstva za podizanje spomenika.
Podizanju spomenika usprotivila se Demokratska partija socijalista predvođena predsjednikom Milom Đukanovićem, koja je u više navrata podsjetila na lik i (ne)djelo mitropolita Amfilohija. Prema njihovim riječima samo podizanje spomenika nije po zakonu o spomen-obilježjima Crne Gore. Zakon predviđa da se spomen obilježja istaknutim ličnostima ne mogu podići prije isteka roka od 20 godina od kako je lice umrlo.
"To znači da bi ovaj spomenik morao da sačeka 2040. godinu. No, u stavu 3 ovog člana navodi se da se, izuzetno, spomen obilježje može podići prije isteka ovog roka, uz prethodnu saglasnost vlade. Ne treba sumnjati da bi ostaci vlade Dritana Abazovića ili slična vlada proglasila Amfilohijevu izuzetnost i dala saglasnost, ali to nije dovoljno da se ispune ostali zakonski uslovi. Amfilohijeva posebna zasluga državnom razvoju Crne Gore ne postoji", kazao je poslanik DPS-a u skupštini Crne Gore Dragutin Papović.
Vijest o podizanju spomenika Amfilohiju je dočekana sa velikim oduševljenjem u Srbiji, ali u prosrpskim krugovima u Crnoj Gori. Samim time i pomenuti Papović se našao na meti prosrpskih medija koji su njegove izjave ocijenili kao "bijedne" te da je "bivši Srbin".
Amfilohije je nakon završenih studija radio kao profesor na Bogoslovnom fakultetu u Beogradu. U maju 1985. je izabran za episkopa Banatskog, a 30. decembra 1991. godine ustoličen je za mitropolita crnogorsko-primorskog. Fasciniran je bio ratom, te je podržavao sve događaje koji su baštinili ideje srpskog nacionalizma.
U novembru 1991. godine je hrabrio crnogorske rezerviste koji su napadali na Dubrovnik. Mošti Vasilija Ostroškog iznosio je u društvu Radovana Karadžića. Veliki je prijatelj bio i sa ratnim zločincem Željkom Ražnatovićem Arkanom, koji ga je "čuvao" 1991. na cetinjskom manastiru.
No Amfilohije je najviše bio očaran idejom Republike Srpske koju je nazivao "najdivnijom srpskom zemljom, svjetionikom i Pijemontom cjelokupnog srpstva". Bio je veliki prijatelj ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
"U ovom trenutku, našu dušu, kao što je naš jezik čuvao i sačuvao Vuk Karadžić, jedan njegov prezimenjak sa Plavšićkom, novom kosovkom djevojkom, sa Krajišnikom, čuvaju nas i našu dušu, jer su ove noći krenuli svetolazarskim putem. Opredijelili su se, kao i car Lazar za carstvo nebesko", kazao je Amfilohije nakon što je sprsko vodstvo odbilo Vance-Owenov plan 1993. godine koji je predviđao opstanak BiH.
Amfilohije je tokom agresije na BiH u više navrata posjećivao čelnike Republike Srpske, a zajedno sa patrijarhom Pavlom je bio u Vlasenici 1995. godine gdje su se između ostalog, fotografisali sa grčkim dobrovoljcima i plaćenicima u VRS.
Genocid u Srebrenici je okarakterisao kao "neki vid osvete", a za muslimane je rekao da su "lažni ljudi"
"Jeste da je strašno pobiti ljude, međutim, još je strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, sa lažnom vjerom. Zato je, blagodareći toj žrtvi, vladika Danilo spasio Crnu Goru. Da se to nije dogodilo, danas ne bi bilo pravoslavnog uha u Crnoj Gori, i to treba imati u vidu", poručio je jedne prilike Amfilohije.
Priznao je također, da je nudio utočište Karadžiću dok se ovaj skrivao. Redovno je i negirao samostalni crnogorski identitet te je godinama radio kako bi srušio proevropsku vlada Mila Đukanovića. U fokus je ponovo došao 2020. godine kada je organizovao brojne litije, za što je bio povod Zakon o vjeroispovjesti.
Par mjeseci prije smrti se sastao sa prethodnim premijerom Zdravkom Krivokapićem, kao i aktuelnim Dritanom Abazovićem te im dao podršku kazavši da će nova vlast voditi narod u ljubavi ""nakon sedamdesetpetogodišnje bezbožne vlasti utemeljene na bratomržnji i bogomržnji".
Može se reći da se aktuelna prosprska vlast u Crnoj Gori podizanjem spomenika želi posthumno odužiti i zahvaliti Amfilohiju. Spomenik ideologu srpskog nacionalizma u Crnoj Gori je pečat kojim prosrpska vlast želi pokazati da preuzimanje vlasti 2020. godine nije bila epizoda, nego da je to trajan put kojim će ova zemlja ići u budućnosti.
