Radmila Šekerinska o EU putu: Čak i kada odradiš svoje, možeš ostati "kratkih rukava"
Ukoliko bude izabrana, bila bi najviši zvaničnik NATO-a ikada iz regiona Zapadnog Balkana van Evropske unije. Njena uloga je bila ključna kada je Sjeverna Makedonija ušla u NATO prije četiri godine.
Ova bivša makedonska ministrica odbrane iza sebe ima fascinatnu biografiju: njen put je počeo u Gradskom vijeću Skoplja te je dalje išla ka makedonskom parlamentu i jedna je od zaduženih za integraciju ove zemlje u EU, a uz to je i dobitnica nagrade "Globalni lideri sutrašnjice".
U intervju za Klix.ba, govorila je o putu ka Evropskoj uniji i NATO-u, podijelila lekcije koje su naučili lideri i građani Sjeverne Makedonije te poslala i bitnu poruku za zemlje Zapadnog Balkana: potrebna su nam rješenja koja će učvrstiti naše države, a ne samo koja će trenutnu vlast održati na toj poziciji.
Sve države imaju ulogu
Na naše pitanje o tome kako gleda na ulogu manjih država u doprinosu kolektivnoj sigurnosti NATO-a, posebno na Zapadnom Balkanu, Šekerinska je odgovorila:
"Cijela logika NATO alijanse je da i velike i male države mogu imati neku ulogu. Normalno je da ne možete dati isto u svim dijelovima, ali možete ono što vam je jača strana. Kad smo obnovili našu ambiciju za NATO članstvo, prvo smo povećali naš doprinos u regionu i poslali naše vojnike na Kosovo da se priklljuče KFORu – doprinosiš više u regionima I kontekstima koje više znaš. Ali, naš najveći doprinos je bio primjer koji smo dali u regionu, a to je da i države koje imaju teška politička i unutrašnja pitanja i ona sa susjedima, mogu povećati svoju sigurnost sa pravilnim odlukama i postati dio nečeg većega. Mislim da je to najveća vrijednost u prvom periodu našeg članstva".
Ali, prema njenom mišljenju, male države imaju nešto više informacija i iskustva u dezinformativnim kampanjama sa negativnim, malignim utjecajem.
"Naša politička struktura i institucije te mediji su imali više iskustva u takvim situacijama, na primjer u trenucima krize kako je lako manipulirati nacionalizmom, mržnjom prema ostalima i taj tip političkog znanja i iskustva je bio naš realni doprinos. Bez naših 50-ak vojnika bi preživio i KFOR i NATO, ali ovaj pozitivan primjer je bio retkost i motivacija - da i u ovom regionu možete naći odgovorno ponašanje i doći do rješenja koja i nisu laka", napomenula je Šekerinska.
Nekada ne možeš birati partnera
Pitali smo je i koje lekcije naša zemlja može naučiti od Sjeverne Makedonije u prevazilaženju političkih izazova na putu ka članstvu u EU.
"U dijelu EU imamo dobra i loša iskustva i nekada mi je teško da ih odvojim i kažem koja su važnija. Mi smo 2005./2006. godine bili prva država iz regiona koja je, poslije Hrvatske, postala zemlja kandidat. To je bio pozitivan makedonski primjer. Izašli smo iz konflikta, odlučili da gradimo otvorenije, multietničko društvo gdje su prava ustavom garantirana i kao dio političkih uspjeha smo pokazali: kada nešto dobro odradiš kod kuće, to se čuje i u EU i nagrada slijedi. Tada smo postali zemlja kandidat. Veliki uspeh. Ali onda nam se desila pauza koja je trajala više od 12 godina. To je druga lekcija koju možemo dati regionu, a to je da ništa nije zauvijek. Možete biti prvi na putu, a završiti zadnji, dok možete biti zadnji, ali sa dozom ambicije i rada možete nadoknaditi izgubljeno vrijeme", navela je Šekerinska.
Ipak, smatra i da je EU ispustila jednu mogućnost 2018. godine.
"Tada smo kao zemlja u dogovoru sa Grčkom pokazali da i ova teška međudržavna pitanja koja često blokiraju proširenja, da i pitanja koja izgledaju apsolutno neriješiva, mogu se riješiti ako s obje strane postoje ljudi koji vjeruju da je rješenje uvijek bolje od problema. Ne možeš baš birati svog partnera s druge strane, ali ako ima političke volje (koja je postojala i u Skoplju i u Atini), onda i političko pitanje od kojeg su svi digli ruke može da se riješi", rekla je Šekerinska.
"Možete ostati kratkih rukava bez političkog apetita"
Te 2018 godine Sjeverna Makedonija je, napominje, imala najbolje rezultate u regionu, posebno u vidu poboljšanja medijskih sloboda, transparentnosti, izbornih procesa...
"Na neki način smo imali odličan domaći rad i riješili smo najteže pitanje. Međutim, EU nije postigla koncenzus da se otvori početak pregovora sa nama. To je negativna lekcija: čak i kad odradiš svoje, ako s druge strane nema političkog apetita, možeš ostati kratkih rukava. Mislim da ove loše poruke uvijek brže putuju od dobrih", dodala je ona.
Na pitanje o geopolitičkom pejzažu na Balkanu, napominje kako je svjetska geopolitička situacija kompleksna, komplikovana i tenzična.
"To nije samo pitanje invazije Rusije u Ukrajinoj, već i nestabilnost na Srednjem Istoku, geopolitički natječaj između velikih sila ne samo ovdje već i u Aziji te je jako teško da dobijete malo strateškog vremena za Balkan. Lideri moraju da brinu o svim ovim problemima. Zapadni Balkan mora preuzeti više odgovornost za svoju bezbjednost. Jedan od tih načina je da više radimo na saradnji koja neće sasvim zavisiti od otvorenih bilaterarnih pitanja. Ovo je, naravno, lakše reći nego uraditi jer se neka od tih pitanja postave svaki put kad nešto organizujemo. Znate, čak i kad sklonimo na stranu pitanje EU I NATO članstva, to što smo riješili problem oko imena sa Grčkom nam je olakšalo međususedske odnose, pa I razvoj naše zemlje. To nam je dalo šansu da se bavimo drugim problemima i otvaramo neka druga vrata. Moramo unutar naših država da ne tražimo samo rješenja koja će nas zauvijek čuvati na vlasti, nego ona koja će zauvijek učvrstiti naše države. U tom izboru između partijskih/pojedinačnih i državnih interesa trebamo da damo prednost ovim drugima", zaključila je Šekerinska za Klix.ba.
