Šešelj nema pravo na žalbu, Mehanizam u Hagu odbio zahtjev ratnog zločinca
Šešelj je zbog progona Hrvata u Hrtkovcima u Vojvodini, u aprilu ove godine, osuđen na kaznu zatvora od 10 godina.
Šešelj je tražio pravo na žalbu i određivanje roka za žalbu, s obzirom na to da mu je drugostepenom presudom preinačena prvostepena oslobađajuća presuda u osuđujuću, prenosi Tanjug.
Međutim, za razliku od domaćeg pravnog sistema i sistema većine država svijeta, Statut i sudska praksa mehanizma ne poznaju žalbu u trećem stepenu, čak i u slučaju da je prvostepena presuda preinačena na štetu optuženog.
U obrazloženju Žalbenog vijeća, kojim presjedavao sudija Teodor Meron, napominje se da Statut Mehanizma omogućava reviziju presude - pod određenim uslovima, kao što je to bilo u slučaju protiv Veselina Šljivančanina, koji je prikazao da je njegova drugostepena presuda bila neodrživa.
Prema stavu Žalbenog vijeća, Šešelj je svoje argumente iz zahtjeva ograničio na traženje prava na žalbu, bez obrazloženja nedostataka i grešaka u postojećoj presudi, zbog čega je njegov zahtjev odbijen.
Sudsko vijeće sudije Teodora Merona, nekadašnjeg predsjednika Haškog tribunala, drugostepenom presudom u aprilu ove godine preinačilo je prvostepenu oslobađajuću presudu kojom je lider radikala u martu 2016. godine bio oslobođen od svih optužbi haškog tužilaštva.
Šešelj je proglašen krivim po tri od devet tačka optužnice. Pošto se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, Šešelj neće služiti izrečenu kaznu u zatvoru.
Šešelj je u pritvorskoj jedinici Haškog trinunala proveo skoro 12 godina, od febraura 2003. godine kada se dobrovoljno predao tribunalu , do sredine novembra 2014. godine.
Za to vrijeme nije tražio ukidanje pritvora niti je koristio garancije nijedne vlade Srbije da će biti dostupan tribunalu. Sačekao je da sudsko vijeće samo odluči da mu ukine pritvor, a do toga je došlo pošto mu se pogoršalo zdravstveno stanje u pritvoru haškog tribunala.
Šešelj se tokom postupka pred Trubunalom branio sam, bez advokata ili "prijatelja suda".
