Objavljen izvještaj
44

Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske: Pokušano je formiranje paravojnih jedinica

T. K.
Foto: Marko Lukunic / Pixell
Foto: Marko Lukunic / Pixell
Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske (SOA) saopštila je da je osamnaest ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog rukovodstva ruske ambasade u Zagrebu u aprilu 2022. protjerano iz Hrvatske jer se veći dio njih bavio ilegalnim obavještajnim radom.

Ovo je prva službena informacija o razlozima protjerivanja ruskih diplomata iz Hrvatske. Ministarstvo vanjskih poslova tad je samo kratko izvijestilo da je Hrvatska ruskom ambasadoru u Hrvatskoj uručila notu o smanjenju broja diplomatskog i administrativno-tehničkog rukovodstva ambasade u Zagrebu.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova tad je taj čin proglasilo neprijateljskim i manifestacijom militantne rusofobije. Mjesec dana kasnije Rusija je protjerala petero zaposlenih u ambasadi Hrvatske u Moskvi.

U najnovijem izvještaju SOA-e za prošlu godinu u rubrici, "Strano obavještajno i informacijsko djelovanje prisutno je, iako nije uvijek vidljivo", navodi se kako je strano obavještajno djelovanje usmjereno prema prikupljanju podataka o sigurnosnim, političkim i privrednim procesima u Hrvatskoj, posebice onima koji su vezani uz međusobna otvorena pitanja i hrvatsku politiku prema državama Zapadnog Balkana.

U izvještaju se ruske obavještajne službe optužuje da stoje iza većine otkrivenih državno sponzorisanih hakerskih napada na hrvatske institucije tokom prošle godine.

Napadi su pojačani početkom ruske agresije na Ukrajinu, a tokom 2022. otkriveno je 19 takvih napada - pet više nego godinu dana ranije. Primarni ciljevi napada bili su Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane.

U izvještaju se na nekoliko stranica govori o globalnim posljedicama napada Rusije na Ukrajinu, a tek su tri rečenice posvećene padu bespilotne letjelice Tupoljev TU-141 pokraj Studentskog doma Stjepan Radić u Zagrebu. Tvrdi se kako su okolnosti i namjere upućivanja letjelice, kao i lokacija lansiranja i dalje predmet istrage.

U poglavlju u kojem se obrađuje djelovanje ekstremista u Hrvatskoj, SOA tvrdi kako "u hrvatskom društvu ekstremizam ni po jednoj osnovi nema značajnije uporište, kao ni podršku u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti.

"Ekstremne grupe u Hrvatskoj, po bilo kojoj ideološkoj osnovi, imaju vrlo mali broj pratilaca. Ipak, ne može se isključiti mogućnost pojedinačnih incidenata i nasilja od (samo)radikaliziranih pojedinaca", saopštili su.

U tom kontekstu navodi se da je u proteklom periodu SOA detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje pratioce, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka Hrvatske.

"Iako se radi o malom broju pratioca bez mobilizacijskog potencijala i mogućnosti za pridobivanje šire podrške u javnosti, njihovi ekstremistički stavovi i namjere, posebice u slučajevima osoba sa psihičkim poremećajima, predstavljaju sigurnosni rizik", naveli su.

Izvještaj SOA-e za 2022. u cijelosti pročitajte ovdje.