Slovenija je bosanskog brdskog konja registrovala kao svoju autohotnu pasminu
To su učinili odlukom iz 16. septembra 2021. te tvrde da je Međunarodno udruženje uzgajivača bosanskog brdskog konja potvrdilo ovu odluku. U ovom ministarstvu su istakli da je riječ o udruženju čija je adresa sjedišta u Sloveniji, a upravo je na njegov zahtjev donesena odluka. Udruženje su predstavili kao priznato po pitanju navedene pasmine konja.
U prilog ocjeni da je riječ o relevantnom udruženju po ovom pitanju, naglasili su to da je to navedeno i na web stranici Evropske komisije. Prema onome što je resorno ministarstvo Slovenije istaklo u odgovoru za naš portal, na spomenutoj web stranici je objašnjeno zašto su ovo i druga udruženja relevantni.
Napomenuli su da Evropska komisija po ovom pitanju nema sporazum s Federacijom Bosne i Hercegovine.
"Shodno listi nadležnih za uzgajanje u trećim državama (koje nisu članice Evropske unije, op. a.), svaka zemlja članica mora prihvatiti program uzgoja životinja kupljenih u trećim državama i moraju imati zootehničke certifikate izdate od nadležnih sadržanih na web stranici Evropske komisije. Na ovoj stranici nema Federacije Bosne i Hercegovine. To znači da Evropska komisija nema sporazum o međusobnom priznanju programa za uzgoj", ukazali su.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije je naglasilo da su, prema informacijama kojima raspolažu, u Međunarodnom udruženju uzgajivača bosanskog brdskog konja uzgajivači iz brojnih zemalja, pa i iz Bosne i Hercegovine.
Kako su istakli, na web stranici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vode i šumarstva nisu pronašli indicije da u ovom entitetu postoji program uzgajanja ove pasmine konja. Obrazlažući odluku o priznanju pasmnine kao slovenske, uvjeravaju da je udruženje uz zahtjev priložilo studiju čiji su autori veliki broj stručnjaka za konjogojstvo.
Na pitanje na osnovu čega su donijeli ovakvu odluku s obzirom na to da je riječ o konju čije je stanište u Bosni i Hercegovini, odgovorili su da je to učinjeno u skladu sa slovenskim Zakonom o poljoprivredi i Pravilnikom o očuvanju biodiverziteta. Također smo ih pitali da li su se prije donošenja odluke konsultovali s nadležnima u Bosni i Hercegovini.
"Ne, naše ministarstvo se nije konsultovalo s nadležnima u Federaciji Bosne i Hercegovine, niti je obavijestilo njene organe", potcrtali su.
Pozivajući se na međunarodne ugovore i zakone EU, također tvrde da je priznavanje autohtonosti u nadležnosti država.
"To znači da sve države u svijetu imaju svoje kriterije i ne konsultuju se s drugim državama o konkretnim slučajevima. Praksa kriterija priznavanja razlikuje se od zemlje do zemlje", poručili su.
Naveli su da postoje brojni primjeri u kojima je jedna pasmina ili rasa priznata kao autohtona u više država.
"Istakli bismo primjer lipicanera, koji je nastao na području današnje Slovenije prije 450 godina, a koji je kao autohtona registrovana u više država, kao što su Austrija, Hrvatska, Rumunija, Slovenija i druge", ukazali su.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije su u odgovoru za naš portal naveli da se ova zemlja ne miješa u pravila za priznavanje pasmine, rase u drugim državama niti se po tom pitanju konsultuje s drugim zemljama.
Elon Musk na X-u podijelio teoriju zavjere da je napadač iz Njemačke bio "tajni islamista"
MUP Srbije objavio procjenu: Na protestima u Beogradu bilo između 28 i 29 hiljada ljudi
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
