Prema sadašnjem zakonu koji osporavaju i neki ateisti, uz državne praznike postoje i obvezni slobodni dani na uskrsni ponedjeljak, Božić, Tjelovo i Veliku gospu, dok je za malobrojne pripadnike reformističkih crkava uveden i Dan reformacije koji se slavi 31. listopada, što moraju uvažavati svi poslodavci jer se taj dan u privatnom i javnom sektoru ne radi.
Talić je musliman, a u inicijativi je ustvrdio kako zakonodavac uvažava samo kršćanske praznike, čime se diskriminiraju nekršćanske vjere, ali i ateisti, te da se radi o distriminaciji u pogledu vjere i njenog slobodnog prakticiranja.
U obrazloženju odluke kojom je odbačena Talićeva inicijativa, ustavni suci su naveli da su praznici i neradni dani u Sloveniji povezani s europskom tradicijom i da su individualni vanjski izraz identitete naroda, te da pripadnici drugih konfesija za obilježavanje i slavljenje svojih praznika mogu uzeti slobodne dane, na što prema zakonu i sada imaju pravo.
Zahtjevi da se zakon o praznicima proglasi neustavnim je bez utemeljenja, a zakonodavac ima pravo da područje praznika regulira kao izraz identiteta ljudi koji povijesno žive na nekom području, naveli su suci slovenskog ustavnog suda u obrazloženju.
Slovenski parlament je prilikom usvajanja zakona o državnim praznicima i slobodnim danima naveo kako vjerski blagdani u Sloveniji zapravo imaju više od vjerskoga obilježja karakteristike obiteljskih praznika, što je utemeljeno na europskoj tradiciji.
