Poricanje dešavanja
18

Sonja Biserko: U Srbiji postoji 'strategija poricanja i negiranja' prošlosti

FENA
Sonja Biserko
Sonja Biserko
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko upozorila je u četvrtak kako postoji "strategija poricanja i negiranja" prošlosti i zločina iz doba Miloševićevog režima, ocijenivši da je dio te strategije i vraćanje na javnu scenu generala i visokih časnika nekadašnje Vojske Jugoslavije, osuđenih za ratne zločine.

Biserko je za Vojvođanski analitičko-istraživački centar (VOICE) ocijenila kako vraćanje generala i visokih časnika nekadašnje VJ, koji su zapovjedali tokom sukoba na Kosovu 1998. i 1999., kao predavača na Vojnu akademiju predstavlja "širu strategiju koja se ne odnosi samo na ratne zločince koji su odslužili svoje zatvorske kazne".

"Radi se o strategiji negiranja i poricanja svega što se dogodilo, o normaliziranju Miloševićeve politike i njenog kontinuiteta. To istovremeno pokazuje da Srbija nije baš na putu za Evropsku uniju, pošto je jedan od prioriteta EU suočavanje s prošlošću", ocijenila je Biserko za VOICE.

Srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin najavio je ove sedmice da će generali i časnici Vojske Jugoslavije, koji su zapovijedali tokom ratnih sukoba 90-ih godina prošlog stoljeća, bit će predavači na državnoj Vojnoj akademiji u Beogradu.

Vulin je objasnio kako će "svoja ratna iskustva" polaznicima akademije prenijeti i haški osuđenik Vladimir Lazarević te još nekoliko visokih časnika koji su bili na ključnim pozicijama tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji.

Biserko drži kako će učestvovanje tih generala i časnika u radu Vojne akademije dovesti do situacije da će "ratni zločinci biti moralna vertikala u društvu i da će oni utjecati na mlade kadrove u vojsci, odnosno tamo gdje budu radili kao predavači".

Stajališta Sonje Biserko dijeli i povjesničarka Dubravka Stojanović, koja je za VOICE rekla kako se Srbija nikada nije suočila sa zločinima iz 90-tih, te da je i poslije 2000. godine bila vidljiva "potvrda istog programa i istih ljudi koji su Srbiju tada i odveli u rat".

"Srbija se nije suočila s tim šta je u ratovima htjela i tražila, zašto je do njih došlo, koja je odgovornost Srbije i koji je program stajao iza tih ratova. Svih ovih godina imali smo novinare, intelektualce, akademike i svećenike koji su nastavili govoriti isto kao i devedesetih, a ovo sada je samo još jedna potvrda na vojnoj razini", rekla je Stojanović.

Sociologinja kulture Aleksandra Bosnić naglašava kako Srbija u takvom odnosu prema ratnoj prošlosti nije usamljena te da i u regiji "postoji problem s povjesnim revizijama i isključivostima".

Ona upozorava da takve rehabilitacije i postupci u kontekstu povijesnog znanja i "tvrdokornih vrijednosnih stajališta koji su uglavnom predrasude i služe za očuvanje etničkog identiteta i širenje slike da je jedan narod vječna žrtva" ne vode društva u regiji "ka preobražaju kakvom smo se nadali i kakvom se još uvijek nadamo".

Sugovornici VOICE-a su ocijenili da je rehabilitacija osuđenika za ratne zločine devedesetih zapravo "nastavak procesa povijesnog revizionizma koji se godinama provodi u Srbiji".

General Vladimir Lazarević osuđen je pred Haškim sudom za zapovjednu odgovornost za ratne zločine tijekom sukoba na Kosovu.