Posljedica toga jeste upravo značajno smanjenje korištenja papira. Prema zvaničnim podacima, sačuvano je 180 miliona stranica papira A4 formata. Ovo postignuće komentarisala je srbijanska premijerka Ana Brnabić.
"Ako to pretvorite u drveće, vodu i električnu energiju koji su potrebni za proizvodnju 180 miliona stranica papira, to znači da smo od 1. juna 2017. do danas sačuvali 900 tona papira. To je 18.000 stabala, više od 76 miliona litara vode i više od 6.000 megavat-sati struje. To je uspjeh male Srbije. Možete samo zamisliti koliko je to u većim državama ili u evropskoj administraciji? Možete samo zamisliti koliki je to utjecaj na okoliš i klimu?", ukazala je Brnabić.
Naravno da Srbija nije jedina zemlja koja razvija elektronsku upravu. U Estoniji je 99 posto javnih usluga digitalizirano, 44 posto građana je elektronski glasalo 2019. godine, a ministri su i prije pandemije koronavirusa održavali sastanke preko interneta. U Danskoj svaka odrasla osoba ima email adresu kojom mu se obraća javna uprava.
Brnabić smatra da se na ovaj način u javnoj upravi postiže ono što je slučaj u privatnim kompanijama, a to je efikasnost, transparentnost i povjerenje. Kako je kazala, time je uprava dostupna 24 sata svaki dan u toku cijele godine.
U Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) su napomenuli da je pandemija primorala vlasti da unaprijede digitalne usluge. Brnabić tvrdi da je Srbija prije pandemije bila spremna da administrativne usluge, pa i školovanje, provodi preko interneta.
Ko su ostala četvorica uhapšenih u akciji "Tunel 2" i na kojim su funkcijama
Usik kupio lažni Rolex uoči revanša s Furyjem od kojeg je zaradio 86 miliona dolara
