Srbijanski analitičari: Beogradu se zatvaraju vrata EU, nema ništa od priznavanja genocida
Politički analitičar Dinko Gruhonjić kaže kako je usvajanje amandmana na rezoluciju o Srbiji odlična vijest za zemlju koja se ne može sama izboriti za promjene.
"Srbija se sama očigledno ne može izboriti sa količinom zlikovaca po kvadratnom metru i jedino uz određeni pritisak iz Brisela i uz tako čvrst princip, možda možemo u nekoj budućnosti očekivati da se Srbija konačno počne suočavati sa užasnom ulogom koju je odigrala kao generator ratova na prostoru bivše Jugoslavije i kao glavni arhitekta etničkih čišćenja koji su kulminirali genocidom, ja bih rekao, na prostoru cijele Bosne i Hercegovine", ističe Gruhonjić.
Prema njegovom mišljenju, maksimum koji su srbijanske vlasti bile spremne učiniti bio je 2010. godine kada je Skupština Srbije tijesnom većinom usvojila Deklaraciju o Srebrenici, iako u njoj nema riječi o genocidu.
"Genocid je sve ono što se ovdje izbjegava, iako je sama država Srbija u okviru one presude Međunarodnog suda pravde zapravo okrivljena za nečinjenje sprečavanja genocida u BiH. Drugim riječima, svako pametan i inteligentan zna da to znači da je Srbija kriva za genocid u BiH. Kompletna Srbija natopljena je nacionalizmom i srbijanske vlasti će po svaku cijenu nastaviti negirati devedesete godine i od Srbije praviti žrtvu. Potpuno zamjenju teze. Da sam ja na njihovom mjestu i da sam fašista, onda bi se i ja tako ponašao. Veliko je pitanje da li društvo u Srbiji ima snage iznijeti neku suštinsku promjenu. Potpuno sam siguran da nema i da bez pritiska sa strane ovdje se neće stvari pomjeriti s mrtve tačke", istakao je Gruhonjić.
Dragomir Anđelković, također politički analitičar iz Srbije, ocjenjuje kako je podrška građana Srbije EU integracijama pala ispod 50 posto te ima tendenciju daljeg pada.
"Štaviše, i građani opredeljeni za ulazak u EU, po pravilu njega odbacuju ako je uslovljen prihvatanjem secesije Kosova. Kada se na to nadoveže i najnoviji zahtjev Evropskog parlamenta da Beograd prihvati neosnovano kvalifikovanje događaja u i oko Srebrenice kao genocida, jasno je da se makar privremeno dvostrano hermetički zatvaraju kapije EU za dalji tok integracija Srbije. U Briselu su svakako svjesni da je raspoloženje javnosti u Srbiji takvo da nema i neće biti te vlasti u Beogradu koja bi prihvatila propagandnu antisrpsku konstrukciju u vezi sa Srebrenicom. Otuda usvajanjem dotičnog amandmana samo se preusmjerava odgovornost za odustajanje u doglednom periodu od EU integracija ostatka Balkana", smatra Anđelković.
On dodaje kako budžetska politika EU, odnosno stavovi čitavog niza bitnih političkih faktora u državama članicama Unije ukazuju na to da je Brisel uz, kako kaže, svu ispraznu inzegratovnu retoriku, do daljnjeg odustao od širenja.
"Sada je na to stavljena i tačka. Generiše se dodatno negativna atmosfera koja će onemogućiti bilo čiji, a ne samo srbijanski, evropski put. Srbija se gura u defanzivnu poziciju koja višestruko neće doprinijeti regionalnim odnosima neophodnim za ulazak u EU. Srebrenica je tu samo zgodna nova barijera i ništa više od toga", zaključio je Anđelković.
U četvrtom amandmanu rezolucije o Srbiji koji je podnio Igor Šoltes stoji da Evropski parlament "žali zbog kontinuiranog poricanja genocida u Srebrenici od nekih srpkih vlasti te ih podsjeća da puna saradnja sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i mehanizmom koji ga je naslijedio, također uključuje puno prihvatanje i primjenu njegovih presuda i odluka i naglašava da je priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU".
Podsjećamo, u rezoluciji o Srbiji koja je danas usvojena u Briselu, poslanici Evropskog parlamenta ocjenjuju da je Srbija ostvarila napredak u ekonomskim reformama, ali da je od ključnog značaja da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija ostvare opipljivi rezultati.
