Stopa rađanja u Srbiji niža za više od 30 posto od potrebnog nivoa za opstanak populacije
Populacija u Srbiji nema vitalni potencijal da se uspješno suoči sa demografskim izazovima, te će biti suočena sa prilivom stanovništva izvan svoje teritorije, ukazuje Nikitović.
On ocjenjuje da će decenije koje slijede, po svemu sudeći, biti migraciono veoma intenzivne i mogu uticati na promjenu sastava stanovništva.
"To se već događa posljednje dvije decenije u brojnim evropskim državama i tek će dobiti na zamahu, imajući u vidu krajnje limitiran potencijal autohtonih populacija Evrope i njihovo rapidno starenje", upozorava Nikitović.
On ukazuje da se njemačko stanovništvo, koje ima stopu rađanja još nižu od srpskog, već odavno suočava sa ovom vrstom izazova.
Nikitović ocjenjuje da se Srbija već suočava sa izazovima koji se odnose na demografsku sliku, a taj će izazov biti sve teži sa smanjenjem i starenjem populacije.
"Slijedi smanjenje i starenje radne snage, drastičan pad djece u školama /urušavanje školskog sistema/, ogroman pritisak na zdravstveni i sistem socijalne zaštite usljed snažnog porasta broja starih", upozorava Nikitović.
Iz ovih demografskih izazova proističu brojni drugi socio-kulturološki i političko-geostrateški problemi.
Nikitović napominje da se stanovništvo Srbije smanjuje i demografski stari usljed nepovoljne starosne strukture i stopa rađanja koje nisu dovoljne za dugoročnu zamjenu generacija, odnosno niže su od prosjeka dva djeteta po jednoj ženi.
Godišnja stopa ukupnog fertiliteta, mjere kojom se utvrđuje prosjek rađanja po jednoj ženi, nalazi se ispod 2,1 /nivo zamjene generacija/ još od 1956. godine.
"Sve generacije od tada su podbacile u nivou rađanja, pa ne čudi da čak ni kada bi današnje i buduće /generacije/ drastično podigle svoj nivo rađanja opet ne bismo mogli u narednim decenijama da očekujemo porast broja stanovnika, zbog značajno redukovane baze potencijalnih majki", ističe Nikitović.
On napominje da je u pitanju globalni trend koji je u Srbiji počeo značajno ranije, nego u većini drugih zemalja.
"U svakom slučaju, tome su podložne sve druge etničke i nacionalne skupine kod nas, pa je čak i kod Albanaca na Kosovu, koji su decenijama bili 'ekstrem' u evropskim okvirima, stopa rađanja u posljednjih desetak godina došla na nivo proste reprodukcije sa tendencijom daljeg pada", navodi Nikitović.
On ocjenjuje da je sve uzrokovano istom vrstom faktora koji su uticali na pad plodnosti stanovništva Srbije, odnosno drugih evropskih populacija, što najbolje objašnjava teorija prve i druge demografske tranzicije.
Nikitović ističe da se svi dijelovi Srbije prazne, što zbog negativnog prirodnog priraštaja, koji vlada od raspada SFR Jugoslavije, što zbog emigracije, a taj proces najuočljiviji je u pograničnim dijelovima.
"Jedine zone blagog porasta populacije su u oblasti Novog Sada, Beograda i Niša", navodi Nikitović.
Trumpova prva odluka? Novi američki predsjednik izbacuje transrodne osobe iz vojske
