Ako se Sud proglasi nenadležnim, postupak se automatski obustavlja.
U slučaju da se proglasi nadležnim ili djelomično nadležnim uslijedila bi rasprava o meritumu slovenske tužbe. Odluke Suda EU su konačne i na njih nema žalbe.
Odluka će biti donesena puno ranije nego što se očekivalo, samo mjesec i pol dana nakon objave mišljenja nezavisnog advokata o ovom predmetu, koji je u potpunosti odbacio slovenske argumente, javlja Hina.
Obično od objave mišljenja nezavisnog advokata do odluke Suda prođe nekoliko mjeseci i stoga se odluka očekivala negdje na proljeće.
Moguće je da je ta brzina neizravno povezena s Brexitom. Naime, sudija izvjestitelj za ovaj slučaj je Britanac Christopher Vajda, koji mora napustiti Sud istovremeno kad i Velika Britanija Evropsku uniju.
Nezavisni advokat Suda EU, Estonac Priit Pikamae, objavio je 11. decembra 2019. mišljenje da Sud nije nadležan za taj slučaj.
Njegovo mišljenje je potpuno u skladu s hrvatskim argumentima.
Nezavisni advokat Pikamae smatra da sa stajališta prava EU, granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena odlukom arbitražnog suda, dok je slovensko stajalište da je time granica definitivno utvrđena i da se o tome ne može više pregovarati.
Nezavisni advokati su posebnost Suda EU, oni ne zastupaju ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daju stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima. Sud nije obvezan uvažiti mišljenje nezavisnog odvjetnika.
Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi krši li Hrvatska 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a.
Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.
Hrvatska je uložila prigovor o nenadležnosti jer smatra da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dvije država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Evropske unije.
Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.
