Sud Evropske unije se proglasio nenadležnim za granični spor između Hrvatske i Slovenije
Ovim je potvrđeno mišljenje nezavisnog advokata Priita Pikamäea koji je ECJ-u 11. decembra predložio da se proglasi nenadležnim za odlučivanje o tužbi koju je podnijela Slovenija. Odluka ECJ-a je konačna i na nju se ne može podnijeti žalba. Dakle, postupak se automatski završava.
Kako prenose hrvatski mediji, ovom odlukom Ljubljana je doživjela i posljednji sudski poraz kad je riječ o pokušaju da bilateralno pitanje pretvori u evropsko. Postoji još jedna tačka na kojoj bi mogla poći tražiti povoljniji ishod, a to je Međunarodni sud pravde UN-a u Haagu (ICJ). No, od tog je Suda cijelo vrijeme bježala.
Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju člana 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.
Stajalište Hrvatske je da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Evropske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.
Nakon dugotrajnog neuspjeha dviju strana da riješe pitanje granice, i to primarno na moru, Hrvatska i Slovenija su 2009. godine u Stockholmu potpisale Arbitražni sporazum i pokrenut je postupak pred ad hoc Arbitražnim sudom koji je trebao donijeti konačnu odluku o granici. Hrvatska je zaustavila postupak u augustu 2015. godine nakon što je objavljen tonski zapis telefonskog razgovora slovenske agentice pred Sudom i slovenskog suca.
Prema proceduri Suda, nakon što obje strane usmeno i pismeno iznesu svoje argument, suci se povlače na razmatranje postupka i niti jedna od strana više ne smije kontaktirati sa sucima. Budući da je riječ o flagrantnom kršenju pravila postupka Hrvatska se povukla iz postupka, ali je Sud samoinicijativno odlučio nastaviti rad te je donio pravorijek. Od tog trenutka Slovenija insisitra da Hrvatska mora prihvatiti ovu odluku te je implementirati. Hrvatska tvrdi kako je riječ o kompromitiranom postupku te da zbog toga nema obavezu prihvatiti ga.
Slovenija je tvrdila da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju. Ova odluka se najvećim dijelom odnosi na tenzije Hrvatske i Slovenije u vezi sa Piranskim zaljevom.