Švicarski list: Jugoistočna Evropa je leglo antivaksera, postoje i historijski razlozi
Neue Zuricher Zeitung (NZZ) na početku analize iz pera dopisnika za jugoistočnu Evropu Volkera Pabsta, ukazuje na to kako je još donedavno Srbija slovila kao zemlja s najvećom stopom vakcinisanih protiv koronavirusa u Evropi, pored Velike Britanije.
No u međuvremenu, kako se navodi, kampanja zapinje. Razlog: nepovjerenje građana prema vakcinaciji. To je i jedna od pozadina otvaranja srbijanskog programa vakcinacije i za susjede.
"Činjenicu da je Srbija u martu svoj programa otvorila i za strance je, osim s PR efektom, povezan i s viškom vakcina. U tom trenutku se naime svega jedna četvrtina odraslih građana Srbije prijavila za vakcinaciju", navodi NZZ u svom broju od ponedjeljka.
25 eura za vakcinaciju
Ukazuje se i na to da je kampanja do te mjere došla u poteškoće da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sada sve one koji se odluče vakcinisati nagrađuje s po 3.000 dinara (skoro 25 eura) što je "gotovo desetina minimalca". NZZ navodi kako ni u susjedstvu nije bolje i govori o tome kako u Republici Srpskoj vlasti u međuvremenu osobno telefonski pozivaju one koji se još nisu vakcinisali.
No, ni to ne polučuje uspjehe.
"Jedna liječnica iz Banja Luke svjedoči o tome kako od pet nazvanih građana samo jedan odazove pozivu na vakcinaciju", piše NZZ.
Slično je i na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji. Dnevnik se poziva na jedno reprezentativno ispitivanje agencije Gallup koje pokazuje da, s izuzetkom nekih država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza, niti u jednom dijelu svijeta ne vlada takva skepsa prema vakcinaciji protiv koronavirusa kao što je to slučaj s istočnom i jugoistočnom Evropom.
"U Bosni i Hercegovini i Mađarskoj bi samo tri od deset ispitanih primilo vakcinu. Na Kosovu 32 a u Bugarskoj 33 posto. I u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Rumuniji i Češkoj se tek manje od 40 posto spremno vakcinisati", ističe se.
NZZ navodi da je ispitivanje obavljeno 2020. kada se još jako malo znalo o vakcinama. No: "Od tada je povjerenje poraslo u mnogim dijelovima svijeta, ali ne i na jugoistoku Evrope".
Skepsa povezana s iskustvom iz socijalizma
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s vakcinom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz perioda socijalizma, a to posebno vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.
No, još veća uloga u stvaranju nepovjerenja se, kako piše NZZ, pripisuje posebnoj spremnosti stanovnika ovog dijela Evrope na prihvaćanje raznih teorija zavjere koje se povezuju s vakcinacijom.
Think-tank organizacija The Balkans in Europe Policy Advisory Group (BiEPAG) izvještava kako se u Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadnoj Evropi spremnost za prihvaćanje teorija zavjera o vakcinama bilježi kod "najviše 25 posto stanovništva". Istodobno je ta vrijednost u zemljama jugoistočne Evrope djelomično i dvostruko veća.
"Više od 60 posto ispitanih vjeruje u to da je farmaceutska industrija doprinijela širenju virusa, a gotovo polovina vjeruje u umiješanost Billa Gatesa ili američke vojne industrije", navodi se.
Ta geopolitička polarizacija je vidljiva i u činjenici da većina stanovnika Republike Srpske prednost daje ruskoj vakcini Sputnjik V, ali i na Kosovu gdje "vlada iz političkih razloga kategorički odbija vakcine iz Rusije i Kine. Jer, Moskva i Peking do danas nisu priznale bivšu srpsku pokrajinu".
Medijske kampanje koje bi pridonijele sprečavanju širenja teorija zavjere su, kako navodi NZZ, otežane.
"Medija, koji bi se suprotstavili društvenim mrežama preko kojih se uglavnom šire lažne informacije, gotovo da i nema. U autoritarnim državama poput Srbije i Albanije, ali i EU članici Bugarskoj, prevladavaju senzacionalistički, vladi dodvorni, masovni mediji koji često sami doprinose širenju lažnih informacija", prenosi Deutsche Welle (DW).
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
