"U prethodnih godinu dana, u nekoliko navrata su se sastajali ministri saobraćaja, ministri vanjskih poslova, a konačan dogovor postigli su premijeri. Koliko je meni poznato, na osnovu dogovora o prioritetnim saobraćajnim koridorima, 10 projekata će dobiti direktnu finansijsku podršku od Evropske unije", kazao je Svilanović Feni.
Po njegovim procjenama, u ovom trenutku se očekuje da na samitu u Beču EU omogući 600 miliona eura za te projekte, a radi se o direktnim sredstvima pomoći, tako da će neki od projekata biti započeti možda već prije kraja godine.
Navedena sredstva, kaže, odnose se i na projekte koje je BiH predložila, a radi se o željezničkoj i putnoj infrastrukturi.
Istakao je da će samitu u Beču prisustvovati i predstavnici Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetske banke, s kojima će biti razgovora o sredstvima koja oni mogu da osiguraju, ali tu se radi o kreditima.
"Što se tiče BiH, prijedlozi koje su predstavnici Vijeća ministara BiH sačinili prethodnih mjeseci, u najvećoj mjeri su podržani i prihvaćeni", rekao je Svilanović.
Dok će ministri ekonomije, pojašnjava, osim o strukturnim projektima razgovarati i o ekonomskim problemima koji se u najvećoj mjeri odnose na nezaposlenost, te na na ekonomsko upravljanje i problem zaduženosti, ministri vanjskih poslova razgovarat će o evropskim i balkanskim problemima vezanim za migrante, kao i za one koji ratuju na raznim stranim ratištima, a dolaze i s "naših prostora".
Dodao je da će tema razgovora premijera država biti proces pridruživanja i ukupno političko stanje u regionu, uključujući i neriješena bilateralna pitanja koja prave dvostruku štetu.
"Prvo, direktno utiču na reformski proces na nacionalnom nivou tako što ga guše i usporavaju, a posebno utiču i na proces pridruživanja, tako što ga odgađaju i usporavaju", pojasnio je Svilanović.
Kako je istakao, jedan mali korak naprijed napravit će upravo BiH i Crna Gora, tako što će potpisati sporazum o granici.