U Hrvatskoj djecu uče da su ateisti krivi za Auschwitz, a gay osobe upoređuju sa pedofilima
Nedavno su stoga, kontaktirali i Centar za građansku hrabrost, između ostalog, i kako bi provjerili jesu li doista tačni podaci da se djecu na vjeronauci uči kako su ateisti odgajani bez Boga te su, stoga, spremni stvoriti nešto poput Auschwitza.
Iz Centra za građansku hrabrost stranim su novinarima detaljno obrazložili zašto su neki aspekti vjerskog odgoja u javnim školama opasni i štetni. Upozorili su da je najveći problem širenje mržnje i netrpeljivosti prema drugima i drugačijima - od homoseksualaca, koje se upoređuje s pedofilima, preko ljudi drugih nacionalnosti i drugih religija, pa do nevjernika.
"U udžbeniku 'S Kristom u život', za 8. razred osnovne škole, mlade se vjernike, koji čine oko 86 posto učenika osnovnih škola, poučava da su ateisti ljudi koji su odgajani bez Boga te su stoga spremni stvoriti nešto (strašno) poput Auschwitza (a sve to usprkos činjenici da su Auschwitz koncipirali oni koji promiču ideju da Bog postoji). U udžbeniku se navodi kako su ateisti apsolutno neprihvatljivi, te ih se etiketira kao egoistične budale čiji se broj treba postupno smanjivati, kroz nametanje kršćanskog vjerovanja, odnosno tzv. civilizacije ljubavi", piše Global Voices uz pojašnjenje da je Auschwitz bio dio mreže koncentracijskih logora koje su nacisti i fašisti koristili tokom Drugog svjetskog rata, s ciljem istrebljenja neželjenih populacija u Europi, poput Židova, Roma, Slavena, kao i političkih protivnika, LGBT osoba i osoba s invaliditetom, prenosi Slobodna Dalmacija.
Historijski zapisi potvrđuju, navodi Global Voices, da je upravo većina članova tih režima javno tvrdila da pripadaju nekim vjerskim zajednicama, a ponekad su čak uživali i otvorenu podršku nekih svećenika.
Zanimljivo je, upozorili su iz Centra, da je jedna od lekcija o ateizmu iz hrvatskog udžbenika vjeronauka ilustrirana slikom "Vrisak", a druga likom "Anksioznost", Edvarda Muncha.
O svemu je, još prije tri godine, obaviješteno i Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Hrvatska biskupska konferencija, no reakcija je izostala te ni do danas nije provedena nikakva reforma udžbenika ili nastavnog plana.
Nova ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, koja je dužnost preuzela u junu 2017., u najnovijem intervjuu, objavljenom 2. augustu, izjavila je da pitanje vjerskog odgoja nije dio reformi koje će Ministarstvo provoditi.