Velika je vjerovatnost da će Vučić, među ukupno 11 kandidata, osvojiti natpolovičnu većinu još u prvom krugu ukazuju posljednja istraživanja dvije agencije, Demostata i IPSOS Strategic marketinga, objavljena u srijedu navečer, po kojima samo velika izlaznost može dovesti do drugog kruga.
Srđan Bogosavljević iz IPSOS-a kaže da rezultati do kojih se došlo temeljem niza istraživanja na slučajnim reprezentativnim uzorcima, i to tzv. metodom "lice u lice", pokazuju više od 50 posto podrške Aleksandru Vučiću.
"Najčešće je to na 54 do 55 posto, sa statističkom greškom od plus-minus tri posto", komentira Bogosavljević.
I istraživanje agencije Demostat pokazuje da vođa vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) ima podršku 56,2 posto opredijeljenih birača, a slijede četiri protukandidata koji su, po posljednjim anketama, na ispod 10 posto.
Još prije početka kampanje za predsjedničke izbore pokazalo se da programski i strateški razjedinjena opozicija nema ni snage niti političke volje ponuditi zajedničkog kandidata ili bar dvojicu koji bi izražavali stajališta birača građansko-liberalne i nacionalno-konzervativne orijentacije pa se na izbornom listiću našlo ukupno 11 kandidata.
Ovogodišnje izbore karakteriše i činjenica da je svojom kandidaturom aktuelni premijer Aleksandar Vučić poslao u penziju sadašnjeg šefa države Tomislava Nikolića, svog stranačkog kolegu iz vremena dok su zajedno bili članovi Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, a potom utemeljitelji Srpske napredne stranke, čiji je Vučić danas predsjednik.
Nevoljko, ali svjestan da je ostao bez podrške unutar stranke te da se ne može suprotstaviti Vučićevima ambicijama i političkoj narcisoidnosti, Nikolić je, po isteku mandata 31. maja, najavio povlačenje u penziju, poručivši javnosti da to ne znači i "političku penziju", a Vučiću da "uvijek zna gdje ga može naći", zatreba li pomoć.
Vučić uz široku podršku vladajuće koalicije i razmrvljenu opoziciju
Vučić je za svoju kandidaturu pridobio ili političkom prisilom i trgovinom iznudio široku potporu svih stranaka vladajuće koalicije predvođene naprednjacima, eliminirajući tako mogućnost da se na predsjedničkim izborima kandiduje njegov koalicijski partner i aktuelni šef diplomatije Ivica Dačić, koji je ranije najavljivao mogućnost suprotstavljanja Nikoliću, bude li ovaj ponovno kandidat.
Nikakvih dilema o kandidaturi nije imao nekadašnji Nikolićev i Vučićev politički mentor i vođa radikala Vojsilav Šešelj, ali ankete pokazuju da je, uprkos tvrdnjama kako samo on može pobijediti Vučića u drugom krugu, precijenio svoju političku moć jer mu podrška varira između pet i osam posto.
S desnog političkog spektra dolaze i čelnik pokreta Dveri Boško Obradović te predstavnik Demokratske stranke Srbije (DSS) Aleksandar Popović, ali su obojica ispod pet posto.
Na drugoj strani, stranke opozicije koje pripadaju centru i liberalno-demokratskom korpusu nisu bile u stanju ponuditi nijednog kandidata pa je grupa od 100 intelektualaca i javnih ličnosti, okupljenih u građanskoj inicijativi "Za Srbiju bez straha", zatražila kandidaturu pravobranitelja Saše Jankovića, a među prvima ga je potom poduprla Demokratska stranka.
Janković, koji kao osoba demokratskog i građanskog svjetonazora, uživa razmjerno veliku popularnost intelektualne javnosti i među pobornicima civilnog društva, prije kandidature je podnio ostavku na dužnost javnog pravobranitelja. Temeljne poruke u Jankovićevoj kampanji bile su da pravo i zakone treba vratiti u institucije i bez straha se suprotstaviti zloupotrebama, samovolji i nasilju vlasti, personificirane u Aleksandru Vučiću, njegovim saradnicima i stranačkim kadrovima.
Ankete pokazuju da je Janković najčešće na drugom mjestu uz podršku od oko 12 posto, te bi, u slučaju drugog kruga, kao protukandidat Vučiću mogao računati na glasove približno trećine biračkog tijela.
Nekadašnji šef diplomatije i predsjedatelj Opće skupštine UN-a Vuk Jeremić ušao je u izbornu kampanju bez podrške bilo koje stranke i s relativno visokim početnim rejtingom od oko 12 posto, ali posljednje ankete pokazuju pad potpore na sedam do osam posto glasova.
Vođa opozicionog pokreta "Dosta je bilo" i nekadašnji ministar privrede u Vučićevoj vladi Saša Radulović kandidovao se bez naročitih ambicija i uvjerenosti u pobjedu, a prije svega da bi u kampanji potaknuo veću izlaznost koja bi dovela do drugog kruga i mogućnosti da se tada mobiliziraju i tzv. uspavani birači koji rijetko učestvuju u izbornom procesu ili uopće ne glasaju.
Politička parodija glavna senzacija izborne kampanje
Najveće iznenađenje i medijski najatraktivnija ličnost predsjedničke kampanje je Luka Maksimović, alias Ljubiša Preletačević Beli, koji je na posljednjim lokalnim izborima 2016. napravio pravu pomutnju u beogradskoj općini Mladenovac osvojivši čak 20 posto glasova, što mu je donijelo 13 vijećnika u lokalnom parlamentu.
Izmišljeni lik Beli Preletačević, u stvarnom životu student komunikologije, uvijek odjeven u bijelo, vrlo uspješno komunicira, ponajprije s mlađom populacijom koja manje-više nema jasno profilirana politička stajališta.
Dvadesetpetogodišnji Luka Maksimović za sebe tvrdi da je "srpski komičar i politički aktivista", a glumi političara Ljubišu Preletačevića Belog, šefa izmišljene stranke Sarmu prob'o nisi - SPN.
Ljubiša Preletačević Beli koristi slogan "Samo jako", a njegovi nastupi u javnosti i medijima osmišljeni su kao parodija na politički sistem i aktuelnu političku situaciju u Srbiji, ali i regiji, pa je stekao popularnost i izvan Srbije.
Kandidovanjem na predsjedničkim izborima Beli je postao prava senzacija na srpskoj političkoj sceni, a na primjedbe da je estradni šarlatan i da nema svoj program, uzvratio je negirajući optužbe i pred kamerama pokazao - Ustav Republike Srbije. Dosadašnje ankete smještale su ga između drugog i trećeg mjesta s rejtinzima između 10 i 11, pa sve do 14 posto, ali istraživanja uoči početka izborne šutnje pokazuju tendenciju pada.
Prema mjerenjima IPSOS Strategic marketinga, Saša Janković je najčešće drugi s oko 12 posto podrške i greškom od približno dva posto, Beli Preletačević je na trećem mjestu s 10-11 posto, a Vuk Jeremić može računati na sedam do osam posto glasova, dok je Šešelj ispod njega.
Prljava kampanja obilježena podmetanjima i medijskim manipulacijama
Kampanja za predsjedničke izbore je, po mnogim ocjenama bila iznimno gruba i prljava, pa su Saša Janković i Vuk Jeremić za agenciju AP ocijenili da "od glasanja 1990. godine, kada je Slobodan Milošević došao na vlast, nikada nije bila prljavija".
Na kampanju lišenu fair playa, sračunatu na to da se beskrupulozno eliminiraju protukandidati, poglavito Jeremić i Janković, upozorava i hiljade postova na društvenim mrežama, a ta se konstatacija ističe i u izvještajima stranih agencija koje ukazuju na medijsko provlačenje kroz blato, čemu su najčešće bila izložena dvojica Vučićevih protukandidata.
"Prema najavama, dva glavna opoziciona kandidata probat će pobijediti prognoze, medijski mrak i javno provlačenje kroz blato na izborima u nedjelju 2. aprila protiv autokratskog premijera Aleksandra Vučića", navodi agencija Associated Press (AP).
Jeremić i Janković uputili su kritike Evropskoj uniji (EU), za koju tvrde da "ignoriše Vučićevu nedemokratsku politiku kod kuće zbog održanja mira na Balkanu".
"Mislim da se oni boje Vučića", rekao je Janković za AP, ocijenivši kako "oni (u EU) žele mir i stabilnost na Balkanu i znaju da je jedini koji može izazvati nestabilnost upravo Vučić i on ih ucjenjuje".
Aleksandar Vučić potrudio se da, uz obilno korištenje državne infrastrukture i medija u predizbornoj kampanji, pribavi i podršku na međunarodnoj sceni pa je tokom kampanje imao susrete s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Međutim, zgražanje javnosti izazvao je dovodeći na završnu konvenciju bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, koji je izravno odlučivao i podržao odluku da NATO 1999. godine bombarduje tadašnju SR Jugoslaviju.
Sve zamjerke, kritike i protuargumente Vučić je kompenzirao koristeći provladine medije da omalovaži, pa čak i da neargumentiranim optužbama u tabloidima kriminalizira svoje protukandidate. Ostat će, međutim, činjenica da nijednom nije izašao na televizijski dvoboj, a procjene su da to neće učiniti ni u slučaju da bude drugog kruga, za koji je preduvjet velika izlaznost.
Premda je na popisu oko 6,72 miliona birača, analitičari i stručnjaci ukazuju na to da ih je u Srbiji samo nešto oko 5,3 do 5,5 miliona te da je velik broj ljudi koji ima srbijanske dokumente, ali ne živi u zemlji niti glasa u diplomatskim predstavništvima u zemljama u kojima boravi.
"Velika većina naših izbora ima izlaznost manju od četiri miliona, a na posljednje je izašlo oko 3,8 miliona i na njima je aktuelna vladajuća koalicija dobila više od 61 posto", podsjetio je Srđan Bogosavljević iz IPSOS Stretegic marketinga.
U ispunjenom BKC-u prikazan film "Leptiri bez krila", pojavila se brojna poznata lica
Kad godine nisu prepreka: Njemački sud otvara slučaj nacističkog stražara nakon decenija čekanja
