Društveni centar Krov nalazi se u uskom stanu na posljednjem spratu u centru Beograda. Glavna prostorija obložena drvetom podsjeća na zapadnonjemačke podrume za zabavu iz 1970-ih. Obično je to centar za aktiviste sa kulturne scene glavnog grada Srbije.
Danas oko 30 mladih žena i muškaraca sjedi na sklopivim stolicama ispred improvizovane bine. Govore ruski. Svako ko želi može uzeti mikrofon i izaći na binu da pjeva.
"Stigao sam iz Moskve u aprilu sa kartom u jednom pravcu za mene, moje osoblje i moju mačku", rekao je za DW Ilja Piksner, koji je organizovao sastanak na otvorenom.
Zajedno s nekim glumcima vodi studio za snimanje koji proizvodi audio sadržaje u rasponu od muzike do reklama.
"Od napada na Ukrajinu 24. februara, situacija u Rusiji postaje sve nepodnošljivija. Jednostavno smo morali izaći odatle", rekao je Piksner.
Odmah nakon invazije, Piksner i njegove kolege u sjedištu kompanije u Moskvi koristili su Telegram i druge servise za komuniciranje da pomognu Ukrajincima ugroženim ratom.
"Na primjer, jedna od nas je preko chata naučila mladu djevojku kako da vozi auto kako bi mogla da izvede svoju porodicu iz zone borbe. Njena majka je imala napad panike, pa nije mogla sama da vozi", rekao je Piksner.
Takve aktivnosti se u Rusiji Vladimira Putina smatraju izdajom, a izdajnici se mogu suočiti sa zatvorskom kaznom od nekoliko godina.
Ipak, za Piksnera nije dolazilo u obzir da ništa ne poduzima u vezi s ratom protiv Ukrajine .
"Ovaj sukob mi je veoma, veoma blizak. Mnogi moji prijatelji i kolege su iz Ukrajine, tamo im žive rođaci, neki čak imaju i ukrajinske pasoše. Moram nekako pomoći ovim ljudima", rekao je.
Međutim, nakon samo nekoliko sedmica, postalo je jasno da su takve akcije previše rizične u Rusiji.
"Postali smo sve više uplašeni da će nam neko u nekom trenutku pokucati na vrata. Režim je već postao sve agresivniji od aneksije Krima 2014. godine. Jasno je da će se to pogoršati sada kada Putin vodi rat", rekao je.
Pravoslavna veza
Vlada Srbije osudila je invaziju Rusije na Ukrajinu, ali ne podržava sankcije Kremlju. Mnogi Srbi osjećaju povezanost sa Rusijom zbog srodnih slovenskih jezika i zajedničke pravoslavne vjere, a Putinov rat protiv Ukrajine ima pristalice čak i u političkom mejnstrimu.
Procjenjuje se da se od kraja februara u Srbiju doselilo 30.000 do 50.000 Rusa. Zvaničnih podataka nema, ali je od početka rata protiv Ukrajine desetine hiljada Rusa otvorilo račune u srpskim bankama.
U Privrednoj komori Srbije registrovano je više od 1.000 kompanija čiji vlasnici imaju ruske pasoše, od kojih je većina u IT sektoru.
"Izabrala sam Srbiju jer je to jedna od rijetkih zemalja u koje je ruskim pasošima još uvijek dozvoljeno da uđu bez vize", rekla je Katja Hazina, 34-godišnjakinja iz Moskve.
"Pored toga, naravno, prilično je šizofreno što sam, kao protivnik Putina, završila u zemlji u kojoj ima mnogo ljudi koji podržavaju režim u Rusiji", rekla je.
Dodala je da to podnosi jer zna da to nije ništa u poređenju s poteškoćama s kojima se moraju nositi ljudi koji bježe od borbi u Ukrajini.
U Rusiji je Khazina radila u feminističkoj izdavačkoj kući. Godinama je redovno protestovala protiv Putinovog režima. U Beogradu se pridružila nevladinoj organizaciji Žene u crnom, koja je zauzela stav protiv ratova u Jugoslaviji 1990-ih.
Od kraja februara, grupa se također protivi invaziji Rusije na Ukrajinu. Putinove srpske pristalice, s druge strane, održavaju redovne demonstracije u korist rata.
"Srbi imaju čudne odnose sa Rusijom", rekla je Khazina. Malo ljudi u Srbiji uči ruski; većina nikada nije putovala u Rusiju.
"Srbi također ne znaju kakve predrasude mnogi Rusi imaju prema njima. Da ih, na primjer, kada isporučuju hranu Rusi vide kao veoma spore radnike koji žive po veoma niskom standardu", rekla je.
Khazina je rekla da je ljubav koju mnogi Srbi iskazuju prema Rusiji zasnovana prvenstveno na "neznanju o životu u Rusiji, a da ne spominjemo razmjere represije, brutalnost koju ruski režim provodi kako u Ukrajini tako i prema vlastitim građanima, ili koliko je masovna propaganda."
Khazina također ne razmišlja mnogo o svojim kolegama Rusima u Beogradu.
"Na našim protestnim događajima redovno se pojavljuje samo 50 do 100 od desetina hiljada Rusa u Beogradu", rekla je ona. "Većina Rusa je došla u Srbiju jer Spotify i Netflix više ne rade kod kuće. Među njima ima mnogo apolitičnih ljudi", dodala je.
"Rusi okupiraju Beograd?"
Facebook grupa "Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Srbi zajedno protiv rata" ima 3.624 člana.
"Ali to ništa ne znači", rekao je osnivač grupe Peter Nitkin. "Većina ljudi u našoj grupi su Srbi ili dolaze iz drugih zemalja regiona Zapadnog Balkana", dodao je.
Cilj Facebook grupe je, kako je rekao, da informiše Srbe o aktivnostima protiv rata u Ukrajini u koje su uključeni Rusi. Nikitin to naziva "kontrapropagandom".
Pored raširene rusofilije u Beogradu, nailazi se i na duboku averziju prema svemu što dolazi iz bivšeg Sovjetskog Saveza.
Jedan konobar u restoranu Mala Slavija, na primjer, rekao je da podjednako mrzi Ruse i Ukrajince.
"Oni nemaju manire i misle da, pošto imaju novca, mogu da se izvuku sa bilo čim", rekao je on. Nije bio voljan da pravi razliku, rekavši da se njegovi stavovi odnose na sve ljude iz postsovjetskih država u Srbiji.
Mnogi Srbi su također uznemireni što su pridošlice iz Rusije dodatno povećale cijene iznajmljivanja nekretnina. Većina ljudi je kupila svoje stanove nakon završetka komunističkog perioda i sami u njima žive. Čak i prije nego što je počeo rat u Ukrajini, u Beogradu je bilo malo pristupačnih stanova.
Agenti za nekretnine kažu da su se kirije u nekim dijelovima Beograda udvostručile otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.
