U toku posljednje pripreme za veliki samit u Sloveniji, BiH će predstavljati Željko Komšić
Među prvima kojima je premijer Janez Janša izrazio dobrodošlicu bili su premijer Albanije Edi Rama, austrijski kancelar Sebastian Kurz, predsjednik belgijske vlade Alexander de Croo, ali i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, koji će na osnovu poziva koji je stigao u Predsjedništvo predstavljati našu zemlju na ovom skupu.
Dobrodošel, 🇧🇦 Željko Komšić na vrhu EU-Zahodni Balkan! 🇸🇮 🇪🇺 #ZahodniBalkan @JJansaSDS pic.twitter.com/DfgEoxbxHn
— Vlada Republike Slovenije (@vladaRS) October 4, 2021
Dobrodošel, 🇫🇷 @EmmanuelMacron na vrhu EU-Zahodni Balkan! 🇸🇮 🇪🇺 #ZahodniBalkan @JJansaSDS pic.twitter.com/Hq3u3WvVGl
— Vlada Republike Slovenije (@vladaRS) October 4, 2021
Dolazak šefova delegacija članica EU i država Zapadnog Balkana planiran je za 5. oktobar, dok bi se Samit trebao održati 6. oktobra.
Tokom uvodnih sastanaka zvaničnici će održati radni ručak, dok je nakon njega planirana konferencija za medije na kojoj bi se trebali obratiti predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, kao i premijer Slovenije Janez Janša.
"Na sjednici će se liderima pridružiti predstavnici Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, kao i Vijeća za regionalnu saradnju", navodi se u pojašnjenju dnevnog reda.
Ipak, druga sjednica vjerovatno će biti mnogo bitnija za čelnike država Zapadnog Balkana s obzirom nas to da će se na sastanku rezervisanom za čelnike EU i lidere šest zemalja razgovarati o produbljivanju političkog dijaloga, sigurnosnoj strategiji, ali i o trenutnom stanju kada je riječ o proširenju EU na Zapadni Balkan što je tema za koju mnogi smatraju kako je u ovom trenuku mrtvo slovo na papiru.
Razgovori o ekonomiji, ali i o neugodnim političkim temama
Prema dnevnom redu Samita EU-Zapadni Balkan, fokus razgovora prije svega bi se trebao odnositi na ekonomske i investicione planove koje EU planira za države Zapadnog Balkana. Na Samitu bi evropski čelnici trebali predstaviti ekonomski paket vrijedan 30 milijardi eura, koji bi trebao obuhvatiti period od 2021. do 2027. godine.
Prema planu, Evropska unija će kroz ovaj program zemljama Zapadnog Balkana osigurati 9 milijardi eura bespovratnih sredstava kroz 10 vodećih investicija.
Međutim, tema koja će također izazvati velike rasprave na Samitu svakako će se odnositi i na pitanje proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan. Iako se Bosna i Hercegovina, ali i susjedne zemlje, već nekokoliko godina nalaze na evropskom putu, čini se kako dinamikom ovih pregovora apsolutno nijedna strana nije zadovoljna.
Dok s jedne strane domaći lideri Evropsku uniju smatraju jedinim krivcem zbog kojeg su pregovori dospjeli u ćorsokak, Brisel smatra kako čelnici država Zapadnog Balkana ne rade apsolutno ništa kada je riječ o procesu pristupanja EU i zadacima koje na tom putu trebaju riješiti.
U kontekstu priče o proširenju, naročito će se razgovarati o prijedlogu Janeza Janše, koji je uoči samita predložio da Evropska unija otvori perspektivu za ulazak svih šest zemalja Zapadnog Balkana u punopravno članstvo EU do kraja ovog desetljeća.
Dok je ovaj prijedlog naišao na odobravanje čelnika država Zapadnog Balkana, lideri pojedinih evropskih država oštro su osudili slovenski prijedlog te su naveli kako Evropska unija ne može određivati rokove kao što je ovaj.
"Treba nam deklaracija. To je od velike važnosti, ali jedan datum neće biti prihvaćen", rekao je diplomata iz Evropske unije.
Ovakva reakcija iz EU jasno pokazuje kako u ovom trenutku članice nisu jedinstvene kada je riječ o proširenju na Zapadni Balkan te da postoji jasno vidljiv jaz između onih koji se zalažu za ulazak država u EU i onih koji smatraju da je takav potez potpuno bespotreban.
Na kraju Samita države članice Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana trebale bi usvojiti zajedničku deklaraciju koja bi trebala pokazati prije svega jedinstvo zemalja Zapadnog Balkana, ali i Evropske unije kada je riječ o saradnji na ekonomskim i političkim pitanjima, kao i na zadacima koje zemlje moraju ispuniti ako žele ući u Evropsku uniju.
S obzirom na probleme koji očigledno postoje na relaciji Evropska unija - Zapadni Balkan, sigurno da će i ovaj dokument izazvati određene nesuglasice između zemalja koje će prisustvovati samitu na Brdu kod Kranja.