Beharović, koji je uhapšen u petak na aerodromu u Podgorici i juče sproveden u Istražni zatvor Spuž, ispričao je pred tužiocima i inspektorima da je prvo redovnim letom otišao sa porodicom u Istanbul, a nakon dvije sedmice, kada su se stekli uslovi, ilegalno se prebacio u Siriju sa većom grupom ljudi, pišu crnogorske "Dnevne novine".
Mjesečna Beharovićeva plata od 100 dolara bila mu je, kako kaže, sasvim dovoljna jer je u pitanju viši interes - žrtvovanje za Islamsku državu.
Ovaj Ulcinjanin, koji je prethodno bio redovan vjernik Islamske vjerske zajednice, prije 12 godina je počeo da usvaja radikalna vjerovanja i ideje, a jedna od ovakvih zatvorenih komuna postaje i njegov dom u Ulcinju.
Beharović je u međuvremenu ostvario kontakte sa istomišljenicima sa Kosova, iz Albanije, Novog Pazara, Gornje Maoče. Tako se povezao i sa nekoliko crnogorskih državljana, nekadašnjih saboraca u "Islamskoj državi", Mirzom Haklajem iz Podgorice, Semihom Kojićem iz Plava, Asimom Lukovićem i Damirom Muratovićem iz Ulcinja, piše list.
Ulcinjanin je na sirijsko ratište stupio krajem decembra 2014. godine, kada je sa sobom odveo suprugu i maloljetnu kćerku. List navodi da mu je glavna veza u Siriji bio Mirza Haklaj, koji je ubrzo potom stradao.
Novac za put Beharoviću je stigao posredstvom Haklaja, preko Turske i Austrije, a tamo je otputovao redovnim avionom za Istanbul. Na aerodromu su ga, prema prethodnom dogovoru, sačekale nepoznate osobe.
Kada su stigli u Siriju, članovi ove ulcinjske familije dobili su besplatan smještaj i hranu, a, shodno običajima, morali su da žive skromno.
U Siriji je bio, kako je naveo, u kontaktu sa svim ratnicima iz Crne Gore, BiH, Kosova i drugih dijelova Srbije.
Beharović je potvrdio istražiocima da borci "Islamske države" održavaju vezu sa Balkanom posredstvom interneta. Njihove finansijske transakcije su dobro skrivene, obavljaju se preko bankarskog sistema širom svijeta, a onda se podiže novac sa računa i prenosi se u Siriju.
Ulcinjanin je jedan od devet boraca Islamske države protiv kojih je Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore otvorilo uviđaj, a koji će biti uhapšeni čim se vrate u Crnu Goru.
Prema rezultatima analiza bezbjednosnih službi regiona, do 20. juna se sa stranih ratišta vratilo 200 džihadista, od čega 28 žena.
Najviše ih se vratilo na Kosovo, u BiH i Makedoniju, dok se najveći dio - dvadesetak povratnika državljana Srbije i trojica Crne Gore, odlučio da zaobiđe matične države.
Crna Gora je zabranila svojim državljanima ratovanje na stranim ratištima, tretirajući to pitanje kao krivično djelo u Krivičnom zakoniku.
Kazne zatvora od dvije do 10 godina propisane su za one koji vrbuju, regrutuju, organizuju, rukovode, prevoze ili organizuju prevoz ili obučavaju pojedinca ili grupu radi njihovog pridruživanja militantima na stranim ratištima.
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
