Uzbuna u Sloveniji: Maskirani muškarci kampuju na 20 kilometara od hrvatske granice
Generalna direktorica policije i tamošnje ministarstvo pravosuđa poručuju da je to nedopustivo, a slovenski premijer s godišnjeg odmora umiruje naciju riječima da je “Slovenija je sigurna zemlja”.
Ljubljansko Delo, prenosi Jutarnji list, ovih je dana objavilo reportažu iz trening kampa Štajerske straže, samoorganizirane grupe ljudi koja se uvježbava vojnim pravilima za “konflikte koji su neminovni”. Tako barem tvrdi vođa Štajerske straže Andrej Šiško koji kaže da oni nisu nikakva paravojna jedinica, kako ih se smatra u Sloveniji.
On je okupio 45 pripadnika Straže i odveo ih na trodnevno kampiranje i uvježbavanje na prostor Kozja kod Podčetrtka, 20. kilometara od hrvatske granice. Kamp je formiran na privatnom zemljištu, a Šiško je događaj prijavio policiji od koje je dobio dozvolu za ovu aktivnost. Stoga je zgražanje pravosudnih i policijskih predstavnika nad ovim događajem pomalo licemjerno.
Novinar Dela Novica Mihajlović, koji je bio s pripadnicima Straže u njihovom kampu, tvrdi kako ga zabrinjava činjenica da policija niti jednom u tri dana nije obišla kamp i provjerila što se tamo događa.
“Dodatni problem su maskirane osobe. Tvrde kako su maskirani jer bi mogli imati problema na poslu ako se vide njihova lica. Znači li to da rade u državnoj službi? Vojsci ili policiji? pitao sam ih. Nisam dobio odgovor”, naglašava Mihajlović.
Štajerska straža treninge ima svaki mjesec, a na pitanje ko ih finansira Mihajlović odgovara da je to potpuna nepoznanica. Na području kampa bilo je raspoređeno petnaestak potpuno novih šatora, a pripadnici Straže imali su također nove gornje dijelove maskirnih uniformi. Na rukavima su im našivene ruske zastave, ali to ne dokazuje njihovo porijeklo. Svako na rukav može našiti što želi.
Tokom boravka u kampu, osim jedne zračne puške, novinar Dela nije vidio pravo oružje. Ispred pripadnika Straže bilo je airsoft oružje, replike pravog naoružanja, a pripadnici “jedinice” i njen vojvoda Šiško ne žele odgovarati na pitanja je li razlog njihova okupljanja zapravo borba protiv migranata koji u sve većem broju ilegalno ulaze u Sloveniju. Šiško je danas puno pametniji nakon što je proveo šest mjeseci u zatvoru zbog presude da je rušio slovenski ustavni poredak. Naime, prošle jeseni na društvenim mrežama pojavila se snimka postrojavanja i uvježbavanja nekoliko desetaka maskiranih muškaraca od kojih su neki imali vatreno oružje, a neki sjekire. Na čelu im je bio upravo Šiško.
Javnosti je tada pojašnjavao kako neće dopustiti da se “Sloveniji dogodi njemački scenarij”, aludirajući na velik broj migranata koji je ušao u Njemačku. Snimke su zgrozile slovensku javnost, a Šiško je ekspresno uhapšen i osuđen na osam mjeseci zatvora, od čega je odslužio šest. Nakon izlaska iz zatvora ponovo je okupio svoje pristaše u Štajersku stražu i svaki mjesec barem jednom odlaze u kamp na uvježbavanja, ali više javno ne govori protiv migranata i nema fotografiranja s vatrenim oružjem. Šiško je Štajersku stražu osnovao u junu 2017. godine, a prema neslužbenim informacijama, ima više od sto pripadnika.
No, Štajerska straža je sasvim sigurno dio antimigrantskog pokreta koji je sve jači u Sloveniji, posebno u području uz granicu s Hrvatskom. Zbog ilegalnih ulazaka migranata iz Hrvatske u Sloveniju na tim područjima osnovane su seoske straže čiji pripadnici, između ostalog, obilaze granicu s Hrvatskom i policiji dojavljuju sve što im je sumnjivo. Članovi seoskih straža istovremeno su i pripadnici Štajerske straže, ali u obilazak granice idu u civilnoj odjeći i nenaoružani. Te seoske straže institucionalizirane su kroz građanske udruge. U Brežicama tako postoji Civilna inicijativa za osiguravanje južne štajerske granice.
Jedan od njezinih osnivača je i Darko Pajk, član Štajerske straže. Zanimljivo da je upravo Civilna inicijativa iz Brežica zaključila kako policija i vojska više ne mogu učinkovito zaštititi granicu prema Hrvatskoj pa od slovenskog ministarstva obrane traže da u nadzor granice uključe i pripadnike Štajerske straže. Osim u Brežicama, organizacije s ciljem nadzora granice i lociranja ilegalnih migranata osnovane su u Črnomelju i Ilirskoj Bistrici. Sve one na svojim Facebook stranicama objavljuju fotografije sumnjivih automobila za koje smatraju da ilegalno prevoze migrante te pozivaju na potpisivanje peticija protiv migrantskih centara.
Prema službenim podacima slovenske policije, u prvih šest mjeseci ove godine u Sloveniji je uhapšeno 5345 migranata koji su iz Hrvatske ili Italije ilegalno ušli u Sloveniju, što je 47 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše ih je iz Maroka, Alžira i Pakistana. Na pitanje kako slovenska javnost gleda na aktivnosti Štajerske straže, novinar Dela Novica Mihajlović odgovara da su mišljenja podijeljena, ovisno o tome u kojem dijelu države postavite pitanje.
"U Ljubljani na Šiška i Štajersku stražu gotovo svi odmahuju rukom, smatraju ih bedacima i smiju se. Ali već dvadeset kilometara od glavnoga grada klima je drugačija. Tamo i obrazovani ljudi na njih gledaju s odobravanjem, uz komentar da napokon netko nešto korisno radi za državu”.
Antiimigrantsku atmosferu i protumanjinsku politiku u Evropi iskoristili su brojni ultradesničarski pokreti koji pod egidom borbe za osiguranje državnih granica osnivaju paravojne formacije. U Slovačkoj tako djeluje paravojna formacija Slovački branitelji koju je osnovao profesor arheologije Petar Šverček. Skupina ima i do 600 članova, a često se hvale svojim vojnim vježbama s pravim naoružanjem. Nisu rijetki organizirani marševi uniformiranih pripadnika Slovačkih branitelja kroz slovačke gradove.
U Mađarskoj su u borbi protiv najveće nacionalne manjine Roma paravojne formacije osnovane još prije deset godina. Mađarsku gardu osnovao je bivši lider Jobbika. Nakon što je ona zabranjena, mađarski desničari osnovali su Nacionalnu legiju u kojoj su njezini pripadnici mogli naučiti vojne vještine. Kada su u Mađarsku ilegalno krenuli migranti te su se paravojne formacije i njezini pristaše posvetili “borbi” protiv njih.
