Velika afera potresa Hrvatsku: Da li će Plenković i nakon 30 smjena ministara biti suverno na čelu vlade
U nedjelju su u medijima objavljene SMS poruke koje dodatno diskredituju Turudića.
Zagrebački Jutarnji list objavio je u nedjeljnom izdanju sadržaj stotinjak WhatsApp poruka koje je Turudić, kao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu razmjenjivao s tadašnjom državnom sekretarkom iz HDZ-a Josipom Rimac, optuženom za korupciju.
Sadržaj tih poruka koje su razmjenjivane od 2016. do 2020. kada je uhapšena, otkriva da su njih dvoje bili u puno bližim odnosima nego što je kandidat za glavnog državnog tužioca tvrdio u medijima, ali i tokom ispitivanja pred saborskim Odborom za pravosuđe.
Poruke otkrivaju i da su se oni nalazili više puta, pa i u Županijskom sudu, kao i da su tema razgovora bili neki sudski predmeti.
Sporni i kontakti s Zdravkom Mamićem
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović predložio je jučer premijeru sazivanje sjednice Veća za nacionalnu bezbjednost zbog vanredne i neočekivane situacije u hrvatskom pravosudnom sistemu zbog slučaja Turudić.
Milanović se proteklih dana usprotivio vladinom prijedlogu imenovanja sudije Ivana Turudića za glavnog državnog tužioca ocjenivši da za to postoje sigurnosne prepreke.
Milanović je optužio Turudića da se, dok je bio predsjednik Županijskog suda u Zagrebu tokom 2015. tajno sastajao s bivšim visokim funkcionerom zagrebačkog nogometnog kluba Dinamo Zdravkom Mamićem. Prema njegovim riječima, sastali su se nekoliko puta dok je Mamić bio osumnjičen, a potom i kada je bio pod istragom zbog milonskih finansijskih malverzacija u klubu iz Zagreba.
Turudić je, dodao je, upao u tajne mjere praćenja Zdravka Mamića, koje je na prijedlog Državnog tužilaštva, provodila Sigurnosno-obaveštajna agencije (SOA).
Predsjednik je također spočitao Turudiću i bliskost s vladajućim HDZ-omAndreja Plenkovića rekavši da je "jedini je od svih sudija u Hrvatskoj koji javno i nedvosmisleno deklariše svoju bliskost i privrženost HDZ-u".
Posljednja u nizu afera koje prate Plenkovića
Ova afera je samo jedna u posljednjih 7 godina koliko traje mandat Andreja Plenkovića. Broj ministara koje je Plenković razriješio ili koji su sami podnijeli ostavke je čak 30.
Taj cifra posebno dobija na značaju ukoliko se zna da je 2020. godine broj ministarstava smanjen s 20 na 16. Teško je i pobrojati sve slučajeve a od Penkovićeve početne postave iz 2016., ostali su samo ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Plenković je prvo u aprilu 2017. smijenio četvoricu Mostovih ministra jer su odbili podržati ministra finansija Zdravka Marića, koji je u tom trenutku bio opterećen aferom Agrokor. Pavo Barišić je smijenjen nakon afere i protesta s mjesta ministra nauke i obrazovanja.
U aferi Hotmail "pala" je ministrica privrede Martina Dalić koja je prvo pisala Lex Agrokor, a onda na njegovoj primjeni zaradila desetke miliona kuna.
Nekretnine, dodjele novca i ručkovi na račun EU
Ministar uprave Lovro Kuščević smijenjen je na vlastiti zahtjev početkom jula 2019. zbog afere u kojoj je kupovao zemljište po niskoj cijeni, prenamijenjivao namjenu i onda gradio vile.
Smijenjena je i ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac koja je trošila EU novac na privatne ručkove. Žalac je u Vinkovcima pregazila djevojčicu, a ubrzo je otkriveno da nije imala važeću vozačku dozvolu koju je skoro tri godine zaboravila produžiti.
Slijedile su smjene Tomislava Tolušića (poljoprivreda) i Nade Murganić (demografija, obitelj, mladi i socijalna politika).
Početkom 2020. godine Plenković je razriješio dužnosti ministra zdravstva Milana Kujundžića. Smjena je uslijedila kao rezultat nekretninskih afera koje Kujundžić nije znao objasniti.
U februaru 2022. godine uhapšen je ministar obnove Darko Horvat. Sporna je bila dodjela novca iz programa razvoja poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina. Nakon hapšenja Plenković ga je razriješio dužnosti.
Plenković je u januaru 2023. smijenio ministra graditeljstva Ivana Paladinu te ministricu EU fondova i regionalnog razvoja Natašu Tramišak.
Posljednja od velikih afera bila je smjena Maria Banožića s mjesta ministra odbrane nakon što je skrivio saobraćajnu nesreću u kojoj je poginuo otac dvoje djece iz Privlake. I on je smijenjen ubrzo nakon nesreće.
Ono što je simptomatično da ni u jednom slučaju Plenković nije preuzeo odgovornost i pored činjenice da je svakog od ministara on lično birao. Stiče se dojam da uprkos svim aferama Plenković i dalje zadržava imidž uspješnog i modernog evropskog političara, ali i lidera koji Zapadni Balkan vuče ka EU.
Novi parlamentarni izbori će se održati ovo ljeto, no teško je očekivati da će doći do većih pomjeranja u hrvatskom vrhu. Ulogu "državnog menadžera" Plenković će po svemu sudeći zadržati i dalje.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
