Vučić i Kurti u novoj rundi pregovora: "Nema predaje", ali priznanje je sve bliže
Iako je naglasio kako Vučić i Kurti još uvijek ništa nisu potpisali, Borrell je iznio i ključnu informaciju - o sadržaju prijedloga Evropske unije za rješavanje odnosa između Srbije i Kosova više se neće diskutovati.
"Ovaj prijedlog o kojem smo razgovarali, prijedlog EU, odobrilo je 27 članica Unije. Lideri su pokazali razumno ponašanje i spremnost za pronalaženje rješenja. Vučić i Kurti su dogovorili da neće biti dodatnih rasprava o ovom prijedlogu. Složili su se da nema diskusije, tekst će biti objavljen na stranici Evropske unije vrlo brzo", jasan je bio Borrell.
Kao što se i očekivalo, nakon sastanka su uslijedile izjave Vučića i Kurtija, a i jedna i druga strana pričali su ono što najviše i odgovara javnosti na Kosovu, odnosno Srbiji. Međutim, kada se govori o sporazumu Evropske unije za Srbiju i Kosovo, on sadrži nekoliko tačaka koje i zvanično potvrđuju da će Srbija morati priznati Kosovo, samo je pitanje na koji način će se to priznanje predstaviti javnosti.
"Strane će međusobno razvijati normalne, dobrosusjedske odnose na osnovu jednakih prava.Obje strane će međusobno priznati svoja dokumenta i nacionalne simbole, uključujući pasoše, diplome, registarske tablice i carinske pečate", navodi se u Članu 1.
Također, dio dokumenta tiče se i učešća Kosova u međunarodnim organizacijama.
"Strane polaze od pretpostavke da nijedna od njih ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sferi ili djelovati u njeno ime. Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji", naglašava se.
Gdje može voditi nastavak pregovora?
Posmatrajući 11 članova dokumenta o normalizaciji odnosa, potpuno je jasno kako odnosi Srbije i Kosova ulaze u jednosmjernu ulicu. Neminovno, Srbija ukoliko je prihvatila ovakav sporazum, a Borrell tvrdi da jeste, u doglednom periodu morat će prihvatiti sve ono što je vezano za nezavisno Kosovo. Od nacionalnih tablica, preko pasoša i svih drugih elemenata koji čine jednu državu.
S obzirom na to da su obje strane prihvatile sadržaj dokumenta te da u martu moraju pristupiti dogovoru o njegovoj provedbi, jasno je kako će se u narednom periodu Vučić, ali i Kurti suočiti sa pritiskom evropskih zvaničnika. S jedne strane, kosovski premijer je i nakon višesatnih sastanaka u Briselu uspio prebaciti lopticu na Aleksandra Vučića te je izjavio kako je on bio voljan potpisati sporazum odmah nakon susreta.
"To je sporazum koji u potpunosti uspsotavlja ravnopravnost strana. Sporazum simetrije, dobrosusjedstva i saradnje u budućnosti na demokratski i evropski način. Nisam potpisao jer druga strana nije bila volja da potpiše. To ne bi bio prvi tekst sporazuma koji su potpisali premijer Kosova i šef Srbije. U Berlinu smo potpisali tri sporazuma. Mislim da je šteta što danas nije potpisan jer smo se dogovorili", rekao je Kurti.
S druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i nakon ovog sastanka je izjavio kako je tokom razgovora insistirao na uspostavljanju Zajednice srpskih opština što je "crvena linija" za Srbiju u ovim pregovorima.
"Plašim se da je to začkoljica. Vidio sam da se vodi kampanja protiv ZSO-a, sutra ću detaljno govoriti o tome. Tu postoje 22 principa koji su za nas od presudnog značaja. Ako to neko ne razumije, onda ne razumije realnost", poručio je.
Dok je i dalje nejasno kako će se i da li će uopće implementirati Zajednica srpskih opština na Kosovu, jasno je kako je prihvatanjem prijedloga Evropske unije o normalizaciji odnosa Vučić na kraći period kupio vrijeme u Briselu koje će mu omogućiti nastavak prijeko potrebnih investicija za ovu zemlju.Indikativno je da dan nakon sastanka u posjetu Srbiji dolazi i evropski komesar za proširenje EU Oliver Varhelyi koji je ozvaničio projekat pruge Beograd – Niš.
“Nadam se da je prvi dio našeg doprinosa paketu energetske podrške za Zapadni Balkan o kojem je odlučeno na samitu u Tirani stigao u budžet Srbije. Svojim udjelom doprinijeli smo da pomognemo u prevladavanju zime i podmirenju visokih cijena energije za najugroženije potrošače. U budžet Srbije smo prenijeli otprilike 150 miliona eura i nadamo se da ćemo time ublažiti uticaj energetske krize u Srbiji", rekao je Varhelyi.
Naravno, pitanje uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji i otklon Srbije od Kremlja ostaje na stolu, a sasvim je jednostavno zaključiti kako bi to pitanje moglo biti i ključno tokom martovskih pregovora sa Kosovom koji bi se trebali odnositi na implementaciju evropskog prijedloga o normalizaciji odnosa.
Pritisak na Vučića će rasti, a zahtjevi za potpisivanjem sporazuma bit će sve učestaliji kako sa američke, tako i sa evropske strane. Da li će u konačnom regulisanju odnosa između Srbije i Kosova pitanje Zajednice srpskih opština biti zastupljeno i dalje ostaje dilema, ali u svakom slučaju mnogo veći problem za zvanični Beograd i dalje predstavlja činjenica da šta god sporazum sadržavao, on ide prema jedinom mogućem rješenju - priznanju Kosova.
To pitanje, koliko god se do tada umotavalo u celofan, za Aleksandra Vučića predstavljat će izuzetno gorku pilulu. Iako predsjednik Srbije često tokom pregovora koristi frazu "Nema predaje", svaka nova runda pregovora Kosovo približava priznanju.
Istovremeno, pritisak na Srbiju za uvođenje sankcija, ali i druge evropske zahtjeve i prohtjeve može samo jačati pa je zbog toga samo pitanje vremena kada će se fraza "Nema predaje" zamijeniti nekom drugom kojom će se pokušati zamaskirati činjenica da je Srbija već godinama u jednosmjernoj ulici kada je riječ o rješavanju kosovskog problema. Pitanje je samo stila kojim će se sve pokušati saopćiti i objasniti javnosti.
Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei u komi: Tajno abdicirao i odabrao sina za nasljednika?
