Sloboda vjeroispovijesti
37

Vučić se ne slaže s Đukanovićem, ali ne bi da se miješa u situaciju u Crnoj Gori

A. D.
Foto: Gov.me
Foto: Gov.me
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ima različito mišljenje od crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića po pitanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori. Ali, kako kaže, to se događa u zemlji u kojoj je Đukanović predsjednik, zbog čega on nema prava da se miješa.
“Mi nemamo prava da se miješamo, svakako ne na direktan način. Ja sam Đukanoviću iznio moju brigu, on stvari posmatra drugačije. Naš pogled na donošenje tog zakona je različit, ali se to dešava u zemlji u kojoj je on predsjednik. Moram da poštujem prava druge države, a moje je da pokažem i brigu prema opstanku srpskog naroda i crkve”, rekao je Vučić u Vrdniku, prenosi RTCG.

Objašnjavajući svoj stav o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi CPC, na šta je reagovao i mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije, Vučić je rekao da je CPC postojala i prije 2006. godine, kao nevladina organizacija ili politička organizacija, a da je jasno da je Srpska pravoslavna crkva jedina kanonski priznata pravoslavna crkva.

“A Amfilohiju neću ništa da odgovaram, a imao bi šta da kažem i oko Kosova i oko toga koga je on podržavao. Imali smo pogrom 2004. godine i proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine, a da ništa nismo preduzeli. A sada imamo 17 otpriznavanja. Pa ako je ta politika ranije bila bolja – hvala mu na tome. Ako je bolja politika koja je odnijela Crnu Goru od zajedničke države, ja nemam ništa protiv”, rekao je Vučić.

On je dodao da Amfilohiju neće odgovarati uvredama na uvrede, jer to njemu ne priliči i ne želi dodatno da dijeli narod u Crnoj Gori.Ali, kako kaže, to se događa u zemlji u kojoj je Đukanović predsjednik, zbog čega on nema prava da se miješa.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, čiju ustavnost je potvrdilo najveće tamošnje zakonodavno tijelo, trebalo bi da do kraja godine bude izglasan i da otvori put da vjerski objekti i državno zemljište, ako ne postoje dokazi o vlasništvu, postanu državna svojina.

Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori je sporno što je regulativom predviđen povrat u državno vlasništvo crkvene imovine građene prije 1918. godine, za koju crkva ne može da dokaže vlasništvo.