Zabrinjavajući trend slavlja ratnih zločinaca u Srbiji i povratak retorike iz 90-ih
Stoga i ne čudi što je predsjednik Aleksandar Vučić nazvao "nepravednom" presudu jednom drugom generalu, Ratku Mladiću, bivšem komandantu bosanskih Srba, osuđenom na doživotnu kaznu za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine, piše New York Times u članku posvećenom zabrinjavajućem trendu slavljenja ratnih zločinaca u Srbiji.
"Pozivam sve da gledaju ka budućnosti, a ne da se utapaju u suzama prošlosti”, izjavio je Vučić.
Presuda 75-godišnjem Mladiću uoči zatvaranja Međunarodnog suda za zločine u bivšoj Jugoslaviji trebala je da označi zatvaranje poglavlja o najgorim zločinima u Evropi nakon Drugog svjetskog rata te označi stvaranje prostora za pomirenje nakon kažnjavanja najtežih zločina.
Međutim, ocjenjuju analitičari, Srbija ne samo da ne prihvata odgovornost za zločine počinjene u ime srpskog naroda, već i politički tone u početak osamdesetih godina i nacionalizam koji je tada bujao u zemlji.
New York Times dalje navodi kako Vlada u Beogradu sa dobrodošlicom dočekuje osuđene ratne zločince i njihove saradnike, iako bi trebala postati buduća članica Evropske unije. Srbija je okrenuta Rusiji i ruski utjecaj u toj zemlji sve je jači.
Zbog toga dužnosnici zvaničnog Brisela prozivaju Beograd da igra "dvostruku igru".
List podsjeća kako je Washington u oktobru na razgovor s Vučićem poslao Briana Hoyta Yeeja, koji mu je rekao da ne može sjediti na dvije stolice, pogovoto jer su te dvije stolice veoma daleke.
Srbijanski ministar odbrane se potom obrušio na Hoyta i poručio da je Srbija ima pravo samostalno odlučivati.
Srbija, nastavlja New York Times, nije jedina zemlja izvan bivšeg SSSR-a koja s Rusijom ima sporazum o slobodnoj trgovini. Između ostalih, Srbija odbija poduprijeti sankcije protiv Rusije zbog Ukrajine. U zemlji cvjetaju teorije zavjere o zapadnim urotama protiv Srbije, a NYT upozorava da je podrška ulasku u EU pala s čak 73 posto 2009. godine na 49 posto u posljednjim istraživanjima ovoga ljeta. Dio srbijanske vlade često kritikuje Brisel.
Zabrinjava povratak retorike iz devedesetih godina, kao i prozivanje disidenata da su izdajice, špijuni i neprijatelji.
Bivši srpski general Vladimir Lazarević, koji je odslužio dvije trećine 14-godišnje kazne zbog zločina protiv čovječnosti protiv albanskog stanovništva na Kosovu, nakon puštanja na slobodu 2015. u Srbiji je dočekan kao heroj, a na aerodrom su po njega došla i dva ministra, šef srpske vojske i drugi visoki dužnosnici.
Prošlog mjeseca on je održao govor na Vojnoj akademiji o "junaštvu i humanosti srpskih vojnika u odbrani protiv agresije NATO-a", što je naišlo na glasan protest EU, ali i glasan aplauz ministra Vulina. Ministar je grupi veterana prošlog mjeseca rekao da se više ne moraju stidjeti zbog časnika poput Lazarevića.
Javna podrška ratnom zločincu donijela je niz reakcija aktivista za ljudska prava i zapadnih zvaničnika. Glasnogovornica Evropske unije Maja Koncijančić rekla je da se od političkih lidera očekuje da poštuju žrtve prošlih sukoba i iskreno promovišu pomirenje na zapadnom Balkanu, dok je američki ambasador u Srbiji Kyle Scott na Twitteru objavio na srpskom jeziku: "Nažalost, mjesece rada na poboljšanju imidža Srbije u SAD-u može upropastiti jedna rečenica".
I dok predsjednik Vučić vjeruje da može sjediti na dvije stolice New York Times piše kako će se Srbija morati ujednačiti svoju vanjsku politiku prema zapadu i EU i početi pregovore o Poglavlju 31 u kojem se govori o sigurnosnoj, vanjskoj i odbrambenoj politici.
"Ovo je naša posljednja šansa ili ćemo ostati na periferiji civilizovanog svijeta", kaže Jelena Milić iz Centra za euroatlantske studije u Beogradu.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
