Centralna manifestacija održana je u Zagrebu gdje je u impozantnoj vojnoj paradi učestvovalo 3.000 vojnika, 300 vozila i 30 letjelica.
Akcijom Oluja spojen je sjever i jug Republike Hrvatske, a označila je i kraj paradržave Republike Srpske Krajine. Također, učešćem Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine okončano je i postojanje paradržave Zapadne Bosne, a time i opsada grada Bihaća.
Akcija Oluja trajala je od 4. do 7. augusta. Dok je hrvatska strana izgubila oko 200 vojnika, broj nastradalih na srpskoj strani tema je brojnih rasprava. Pretpostavlja se da je broj ubijenih vojnika oko 500, dok srpski izvori tvrde da je u akciji stradalo i 1.200 civila.
S druge strane, prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora, u akciji je ubijeno 667 civila svih nacionalnosti. Hrvatsko odvjetništvo je prošle godine saopćilo kako je rad na predmetima ratnih zločina "u toku".
Oluja je uzrokovala i humanitarnu krizu nakon što je više od 150.000 stanovnika do tada okupiranih teritorija uslijed ratnih dejstava odlučilo napustiti domove.
Konačni mir u Hrvatskoj došao je potpisivanjem Erdutskog mirovnog sporazuma kojim je pokrenut proces reintegracije regiona istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Proces je okončan 1998. godine kada je Zagreb preuzeo potpunu kontrolu nad spomenutim područjima.
U hrvatskom Domovinskom ratu život je izgubilo oko 20.000 vojnika i civila, a raseljeno je oko 500.000 građana.