Popis je počeo 3. decembra nakon što jeu nekoliko navrata odgađan, s različitim opravdanjima. Politolog Admir Lisica za Klix.ba je govorio o crnogorskom Popisu.
"Posljednji Popis stanovništa u Crnoj Gori održan je tokom 2011. godine, a rezultati istog pokazali su mnoge nelogičnosti. Naime, prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore od ukupno 625.266 građana Crne Gore blizu 45 posto njih izjasnili su se kao Crnogorci, 28 posto kao Srbi, dok je 9 posto Bošnjaka. Osim ova tri naroda koji su najbrojčaniji prema zadnjem Popisu u Crnoj Gori, blizu 5 posto je onih koji su se izjasnili kao Albanci, te nešto blizu 1 posto otpada na pripadnike hrvatskog naroda", kazao je Lisica.
Ostatak od skoro 20 posto otpada na različite kategorije koje su se izjašnjavale u nacionalnom smislu kao "Jugosloveni, "Muslimani-Crnogorci, "Crnogorci-Muslimani", "Crnogorci-Srbi", "Bošnjaci-Muslimani" i slično.
Lisica smatra da to pokazuje laku mogućnost manipulisanja Popisom, čega su se pripadnici nevladinog sektora, ali i određenih stranaka pribojavali, da bi se slične stvari mogle ponoviti na trenutnom Popisu.
"Popis je također bitan instrument za ostvarivanje nacionalnih prava, za čije potrebe Vlada Crne Gore mora na godišnjem nivou da izdvoji određeni novčani iznos", ističe Lisica.
Dodaje da se Popis događa nakon tri godine trubulencija koje su praćene miješanjem Srbije u unutrašnju politiku Crne Gore.
"Svjedočili smo agresivnoj politici srpskih nacionalista prema Crnoj Gori, miješanju Srpske pravoslavne crkve (SPC) u poslove države, te nacionalnim tenzijama. Ovo su samo neki od faktora koji Popis stanovništva u Crnoj Gori postaje specifično i prvorazredno pitanje", tvrdi Lisica.
Zašto je Popis prvobitno odgođen?
Na pitanje zašto je Popis odgađan on je kazao da je Demokratska partija socijalista, najveća opoziciona partija u Crnoj Gori, vršila pritisak na aktuelne vlasti u kontekstu njegovog provođenja. Smatrali su da je premalo vremena prošlo od izbora.
"Oni su također stavljali akcenat na kampanjama koje su prosrpski elementi vodili, s ciljem da se što više građana Crne Gore izjasne kao Srbi. Opozicija je bila mišljenja kako će srpska strana učiniti sve kako bi u svoju korist 'okrenuli' rezultate Popisa, što su smatrali izuzetno opasnim. Opozicija je tražila da se Popis pomjeri za čak 6 mjeseci, što crnogorski premijer Milojko Spajić nije prihvatio", rekao je Lisica.
Moguće posljedice?
Govoreći o posljedicama koje bi mogle uslijediti nakon objave rezultata kazao je da se ne može odbaciti mogućnost nove političke krize, koja suštinski neprestano traje.
"Popis ne može radikalno promijeniti situaciju u Crnoj Gori, ali može biti potencijalni temelj za bitnije promjene za deset godina, kada bi se trebao održati novi Popis stanovništva. Smatram da će ekspanzija srpskog nacionalizma na Zapadnom Balkanu doprinijeti tome da se postotak Srba u Crnoj Gori poveća za nekoliko posto, te da u narednom periodu srpski političari u Crnoj Gori insistiraju na još većoj zastupljenosti, te prisnijim odnosom sa Srbijom", smatra Lisica.
Ističe da su Crna Gora i Srbija u velikoj mjeri bile povezane kroz historiju.
"Ulazak Crne Gore u NATO nije ugasio aspiracije Srbije prema Crnoj Gore, o čemu svjedoči kontinuirano miješanje u unutrašnje poslove Crne Gore od strane političkog vrha Srbije i SPC, koja je u konačnici uspjela od prethodne Vlade da dobije dugo traženi 'Temeljni ugovor'", kazao je Lisica.
Naglašava da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava prikazati kao sveopšti lider Srba, bilo da se oni nalaze u Crnoj Gori, Kosovu ili Bosni i Hercegovini.
"Za režim Aleksandra Vučića je bitno da na vlasti u Crnoj Gori budu njemu lojalni Srbi putem kojih bi mogao da provodi vanjskopolitičke ciljeve Srbije na području Crne Gore. U kontekstu brojnosti, što je više Srba u Crnoj Gori, to će biti veći pritisak Beograda na Podgoricu", smatra Lisica.
Odnos drugih susjednih zemalja prema Popisu u Crnoj Gori
Na pitanje da li su predstavnici drugih susjednih zemalja komentarisali ili agitovali u vezi Popisa u Crnoj Gori Lisica je kazao da su predstavnici Bošnjačkog vijeća Crne Gore, krovne organizacije crnogorskih Bošnjaka, boravili u posjeti članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću neposredno prije održavanja Popisa.
"Na sastanku je istaknuto da su Bošnjaci Crne Gore ključni faktor u povezivanju država Bosne i Hercegovine i Crne Gore, te njihovoj međusobnoj saradnji. Bošnjaci Crne Gore imaju dobru saradnju sa institutacijama u Bosni i Hercegovini", kazao je Lisica.
Dodaje da Albanci Crne Gore također imaju poprilično dobre odnose sa političkim predstavnicima na Kosovu i Albaniji, ali da nije primjetno da se bilo ko poput Srbije miješa unutrašnja pitanja Crne Gore.
Bošnjaci u Crnoj Gori
"Pošto ni Bošnjaci nisu izuzeti od velikosrpskih aspiracija, jasno je kako Bošnjaci podržavaju Crnogorce u svemu onome što doprinosi jačanju države Crne Gore i položaja svih građana u ovoj multietničkoj zemlji", smatra Lisica.
Tvrdi da je jasno da od referenduma o nezavinosti, pa sve do danas, Bošnjaci iskazuju patriotizam prema Crnoj Gori, koju smatraju svojom državom.
"Jedan od pardoksa crnogorske demokratije jeste da zbog manipuliranja tokom popisivačkog procesa, Bošnjaci se izjašnjavaju u čak nekoliko nelogičnih kolona", kazao je Lisica.
