Evropski sud pravde (ECJ) u Luksemburgu odlučivao je o slučaju koji su Austrija i Slovenija pokrenule protiv Hrvatske.
Prema humanitarnim organizacijama, ona bi mogla pogoditi nekoliko stotina ljudi koji su stigli u Evropu u izbjegličkom valu 2015. i 2016.
ECJ se bavio sudbinom dviju afganistanskih porodica i Sirijca koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su napustili Hrvatsku.
Prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska, koja je otvorila svoje granice kako izbjeglicama omogućila siguran prolaz na Zapad.
Hrvatske su im vlasti dopustile ulaz i organizovale prijevoz do granice sa Slovenijom, s namjerom da se njihov zahtjev za azilom procesuira u drugim članicama Unije.
Izbjeglice su zatražile azil u Austriji i Sloveniji koje su utvrdile da su u te zemlje ušli ilegalno i da su hrvatske vlasti odgovorne za rješavanje njihovog zahtjeva za međunarodnom zaštitom.
Odlučujući o njihovu slučaju, ECJ je ocijenio da je prema dablinskim pravilima njihov prelazak hrvatske granice bio ilegalan.
Samo zato što jedna članica EU-a iz humanitarnih razloga dopušta neevropskim građanima ulazak na svoj teritorij ne znači da to odobrenje vrijedi za druge članice, odlučile su sudije.
Izbjeglička kriza dosegnula je vrhunac u ljeto 2015. kada je milion izbjeglica prešlo preko zapadnog Balkana na putu u bogate evropske zemlje.
Prema Dablinskom protokolu, izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj zemlji EU-a u koju stignu. No, Njemačka je suspendovala dablinska pravila za sirijske izbjeglice i zaustavila deportacije u zemlje ulaska.
Od augusta 2015., stotine ponekad su i hiljade ljudi svakodnevno stizale u Austriju, najprije preko Mađarske, a kasnije preko Slovenije.
Većina ih se uputila prema Njemačkoj, no oko 90.000 zatražilo je azil u Austriji, što je oko jedan posto populacije te zemlje.
Među njima su dvije sestre iz Afganistana, Khadija i Zainab Jafari te njihova djeca koji su na austrijsku granicu stigli u februaru 2016.
Prema Stephanu Klammeru, advokatu iz humanitarnog udruženja Diakonie, "došle su prijevozom koji su organizovale austrijske i vlasti drugih zemalja".
"Za nekoliko dana stigle su u Austriju direktno iz Makedonije. Na austrijskoj su granici puštene jer su rekle da žele u Austriju i tamo zatražiti azil", rekao je.
No, za razliku od brojnih Afganistanaca, azil im nije odobren.
Austrijske vlasti su na kraju odlučile deportovati ih nazad u Hrvatsku, tačku njihovog ulaska u EU.
Klammer ističe da nema pouzdanih brojki, ali procjenjuje da je nekoliko stotina tražitelja azila vraćeno Hrvatskoj.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
