Žene u crnom i Helsinški odbor za ljudska prava obilježili godišnjicu pada Vukovara

"Vukovar je simbol ubijanja grada i ljudi i mi ovom prilikom takođez zahtijevamo odgovornost na mnoštvo nivoa. Prije svega države Srbije i vojske Srbije koja mora da otvori arhive da bi se saznala sudbina nestalih hrvatskih zarobljenika, civila i vojnika", rekla je u izjavi novinarima Staša Zajović, koordinatorka NVO Žene u crnom.

Ona je dodala i da zahtijevaju da se sazna i istina o koncentracionim logorima po Srbiji, budući da se zna da je oko deset hiljada hrvatskih zarobljenika nakon pada Vukovara bilo deportovano po raznim logorima.

"Sve retoričke izjave o pomirenju su apsolutno neosnovane, uvreda su prije svega za porodice nestalih, za žrtve, a i za nas koji tražimo istinu, pravdu i obeštećenje, simboličko i svako drugo. Mi smatramo da se o konceptu pomirenja bez odgovornosti, prije svega države, odnosno zločinačkog režima prethodnog, koji je izvršio zločine u Vukovaru, apsolutno ne može govoriti o bilo kakvom pomirenju", navela je Zajović.

Kako je rekla, organizacija kojoj pripada, smatra i da je "sramno postupanje Haškog tribunala za zločine u Vukovaru, zato što su sramno niske kazne, zato što oni koji su planirali zločine nisu kažnjeni i zato što je potrebno da se uvedu nove vrste kažnjivosti, u ovom slučaju za organizovan zločin".

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, istakla je da je cilj ove akcije prvenstveno taj da se podsjeti na "nešto što je ovdje zakopano i na neki način zaboravljeno".

"Međutim, ovdje rat još uvijek traje, ne samo za interpretaciju onoga što je bilo, nego i posljedica koje se tiču nestalih, ranjenih, ogromnih posljedica tog rata, koje su ostale na cijelim društvima, a o kojima niko ne brine", rekla je Biserko.