Da su se optuženi u ovom slučaju izjanili da nisu krivi portalu Klix.ba je potvrđeno u Općinskom sudu, kao i to da još uvijek nije zakazano novo ročište.
Osim bivšeg federalnog premijera Nedžada Brankovića, optužnica tereti još i bivšeg direktora Energopetrola Namika Bušatlića, te Kasemu Ćatović, advokata Ahmeda Žiliać, Mirka Puljića, profesoar Seada Kresu, Safeta Prohu, Anku Šešlij i Almu Haseta, koji su članovi Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola.
Članovima Komisije se stavlja na teret da su od oktobra 2005. do 08. oktobra 2006. godine, znajući da je ugovor štetan, s namjerom pomogli premijeru Vlade FBiH Ahmetu Hadžipašiću (preminuo), Namiku Bušatliću, direktoru i odgovornom licu Energopetrola d.d. Sarajevo i Konzorciju INA/MOL u sklapanju štetnog ugovora po interese Energopetrola i Federacije BiH.
Na osnovu tog ugovora Vlada FBiH je praktično prodala 67 posto u kapitalu Društva Energopetrol konzorciju INA i MOL koji je time dobio mogućnost upravljanja društvom kao većinski vlasnik. Kupac je bio obavezan povećati kapital društva u iznosu od 60,19 miliona KM, no na kraju mu je omogućeno da uplatom tog novca plati dio cijene, dok je investiranje finansirao iz ostvarenih prihoda, odnosno iz tekućeg poslovanja Energopetrola.
Optuženi su, kako se navodi, znali da je to štetno za Energopetrol koji je po zaključenju ovog ugovora iskazivao enormne gubitke te je šteta po društvo zaključno sa 30. novembrom 2012. iznosila 32,9 miliona KM.
Nedžadu Brankoviću na teret se stavlja da je kao službena osoba u Federaciji BiH propuštanjem dužnosti nadzora očito nesavjesno postupio u obavljanju dužnosti. U vezi s tim se navodi da je samim propuštanjem aktiviranja bankovnih garancija za mandata Brankovića nastupila šteta za Energopetrol i Vladu FBiH u iznosu 18,3 miliona KM.
"Optuženi Nedžad Branković kao premijer FBiH nije preduzeo ključnu radnju u vrijeme svog mandata – angažovanje međunarodne revizorske kuće koja bi imala za cilj da izvrši kontrolu izvršenja ugovornih obaveza što bi dalje bio osnov za aktiviranje bankarskih garancija kao sredstva obezbjeđenja ugovornih obaveza. On je činio sve da svoju odgovornost kao premijera Vlade FBiH delegira na drugog, odnosno na Komisiju za praćenje izvršenja ugovornih obaveza formiranu pri Agenciji za privatizaciju FBiH, koja po tekstu ugovora nije bila ovlaštena da takav posao obavlja, kao ni Federalno ministarstvo energije, industrije i rudarstva", navodi se u optužnici, te dodaje kako je Branković trošio dragocjeno vrijeme koje je potrebno za aktiviranje bankarskih garancija ne preduzimajući radnje na koje je kao premijer bio obavezan.
