Dodikov stav za kratko vrijeme u bh. javnosti naišao je na brojne kritike jer je dobro poznato da u BiH ne postoje lideri naroda i da za sva pitanja postoje institucije države Bosne I Hercegovine i legitimno i legalno izabrani predstavnici svih institucija.
Dakle, Milorad Dodik nije lider srpskog naroda, kao što ni Bakir Izetbegović nije lider bošnjačkog jednako kao ni što Dragan Čović nije lider hrvatskog. Njih se može posmatrati samo kao lidere vladajućih stranaka ili pojedinačno po funkcijama koje obnašaju na nivou BiH, od državnog predsjedništva BiH do državnog parlamenta.
U čemu je problem i gdje nema problema
Trilaterale nisu sporne. To su sastanci npr. BiH, Srbije i Turske ili BiH, Hrvatske i Turske ili BiH, Srbije i Hrvatske na kojima se ne razgovara o unutrašnjim pitanjima već o zajedničkim pitanjima država, što je svakako dobro za BiH jer je tu kao ravnopravan partner, a ne štićenik ili država s posebnim potrebama kakvom se uporno pokušava kreirati.
Ono što Dodik predlaže nije trilaterala, već kvadrilaterala (četiri učesnika - BiH, Srbija, Hrvatska i Turska) na kojoj bi se razgovaralo o unutrašnjim pitanjima BiH, gdje bi Zagreb, Beograd i Ankara predlagali i tražili rješenja za pitanja koja su u ingerenciji institucija države Bosne I Hercegovine ili njenih entiteta ili još nižih nivoa vlasti.
Nažalost, mnogi u BiH, su potpuno pogrešno percipirali ideju trilaterale kao da se radi o formatu koji bi negativno utjecao na prilike u BiH. To je netačno.
Trilaterala s izabranim predstavnicima vlasti (npr. Predsjedništvo BiH, predsjednik Hrvatske, predsjednik Srbije i predsjednik Turske) bi mogao imati pozitivan učinak na odnose među državama, na projekte i buduću saradnju.
I ne bi bio prvi put ako se sjetimo trilaterale u Beogradu koja je održana 2019. godine kada je na jednom samitu učestvovao državni vrh tri zemlje ili 2018. u Mostaru (BiH, Hrvatska, Srbija).
Takvu ideju su danas u Predsjedništvu BiH, nakon susreta sa šefom turske diplomatije, podržali i Šefik Džaferović i Željko Komšić.
"Mislim da niko ovdje u Predsjedništvu nema problem s trilateralom. To ne bi bio prvi takav sastanak”, rekao je Komšić.
Predsjedavajući Predsjedništva smatra da postoji razlika između trilateralnih sastanaka i prijedloga da Hrvatska, Srbija, Turska i Bosna i Hercegovina odlučuju o unutrašnjim stvarima Bosne i Hercegovine.
"Mi imamo dvije trilaterale. Turkije - Srbija - Bosna i Hercegovina i Turkije - Hrvatska - Bosna i Hercegovina. Uvijek sam da imamo za te sastanke, zašto da ne. Ti sastanci uvijek donose korist. Zadnja trilaterala je 2019. bila u Beogradu. Vjerujem da ćemo imati trilateralu do konca ove godine, ne zavisi sve od mene", istakao je.
Prema njegovim riječima, trilateralni sastanci nisu osmišljavani da bi se bilo ko kome miješaju u unutrašnje stvari.
"To je abeceda odnosa. Nikada se na tim sastancima nije miješalo u unutrašnje odnose. Postoji Predsjedništvo, Parlament Bosne i Hercegovine. Mi ćemo rješavati svoja pitanja. Nikada ne možete riješiti neko pitanje, a da ne uzmete standarde civiliziranog svijeta", ocijenio je.
Dakle, sporno može biti samo jedno - ukoliko na trilaterali ili kvadrilaterali ne učestvuju predstavnici državnih institucija već samoproklamovane vođe naroda. No, to je svakako samo želja hrvatskog predsjednika i jednog člana Predsjedništva BiH.
Danas je i šef turske diplomatije Mevlut Cavusoglu jasno kazao da Turska podržava svaku vrstu razgovora i dogovora u bilo kojem formatu samo ako se o tom formatu slože svi akteri političkog života u Bosni i Hercegovini.
