Zašto Švedska ima tako pozitivan imidž? Jedan od razloga je idila opisana u knjigama Astrid Lindgren, autorice knjiga za djecu koje su oduševile publiku širom svijeta. Razlog su i hitovi kultne grupe "Abba". Razlog su i natprosječno lijepi ljudi koji žive u Švedskoj, a pomalo i kompanija Ikea.
"Švedska ima predobar imidž", zaključio je nedavno voditelj Tommi Schmitt u podcastu "Miješano mljeveno (Gemischtes Hack)" na Spotifyu. Do tog je zaključka došao nakon još jedne pobjede Šveđana na Eurosongu. Schmitt je bio čak uvjeren da Šveđani ne bi završili na posljednjem mjestu čak i da su nastupili s njemačkom pjesmom.
"Svi idu u Švedsku"
Švedska. Popularnija od svih drugih? Švedska u Njemačkoj zaista uživa reputaciju apsolutne top turističke destinacije, kao zemlje za kojom se doslovno čezne. U Štokholmu se u posljednje vrijeme na ulicama često čuje njemački jezik. Posebno kada brojni turisti "hodočaste" starim dijelom grada, odnosno kvartom Gamla Stan.
"Niko više neće na Malle, svi idu u Švedsku", tako je to rezimirao reper Marteria u svojoj pjesmi "Kids". Malle je nadimak za Mallorcu, jedno od najpopularnijih odredišta njemačkih turista.
I ta zemlja danas slavi 500. rođendan. Navršava tačno pola milenija otkako je Gustav Vasa 1523. u Strangnasu izabran za švedskog kralja. To je bio početak nove epohe u historiji ove države.
Švedska je prvo izašla iz Kalmarske unije u kojoj je bila ujedinjena sa Danskom i Norveškom te se počela razvijati kao nacionalna država. Ipak, veliki jubilej ne igra baš neku veliku ulogu u životu Šveđana. Osim toga, historičari tvrde da je njihova država zapravo puno starija.
Švedska kraljevska kuća ovaj jubilej želi proslaviti pompoznije nego inače. Ipak se nacionalni praznik 6. juna događa u godini u kojoj se obilježava i 50. godišnjica krunidbe kralja Carla XVI Gustafa (77). Carl Gustaf i kraljica Silvia (79), koja uzgred rečeno potječe iz njemačkog Heidelberga, učestvovat će na proslavi u Strangnasu i onda odlaze u Štokholm, gdje će prisustvovati službenoj svečanosti povodom nacionalnog praznika u Skansenu, muzeju na otvorenom.
Kakva je Švedska danas
No, kakvu državu oni slave? Kakvoj Švedskoj će nazdraviti? To je jedna lijepa zemlja, nema sumnje. Međutim, i zemlja koja se danas bori s nekoliko problema.
Švedska je zemlja prekrasne prirode, zemlja puna šuma i jezera. Oko toga nema dvojbe. U državi blagostanja puno toga se nakon Drugog svjetskog rata razvijalo u dobrom, jako dobrom smjeru. Švedska je bogata, nudi izdašnu socijalne pomoć, žene i muškarci su ravnopravniji nego u brojnim drugim državama. Na aktuelnoj listi indeksa sreće Švedska je na dobrom šestom mjestu.
Međutim, istovremeno je daleko od toga da bude samo zemlja idile. U tu su se idilu već odavno umiješali i neki društveni problemi koje nije moguće riješiti na brzinu. Država, koja je na glasu kao miroljubiva, već godinama muku muči s kriminalnim bandama.
"I kada to uporedite sa slikom koju ljudi imaju o Švedskoj, to je naravno vrlo bizarno, što se sve to ovdje događa. Uzgred tako vide i sami Šveđani", kazala je historičarka Elisabeth Elgan sa Univerziteta u Štokholmu.
Droga i kriminal
Prvenstveno je riječ o borbi oko kontrole tržišta droge, a često su u tu priču umiješani mladi doseljenici.
"Trenutno se u Švedskoj jako puno priča o problemima s brojnim doseljenicima koji su došli u zemlju. No, ne bih rekla da su nasilje kriminalnih bandi i pucnjave posljedice toga. Radi se više o fenomenu globalizirane trgovine drogama, gdje je glavni cilj brza zarada novca", izjavila je Elgan.
U Švedskoj je prošle godine registrovano skoro 400 slučajeva korištenja vatrenog oružja. U prosjeku je to više od jednog slučaja dnevno. Tom prilikom je ubijeno 62 ljudi - to je negativan rekord.
Nijedna druga država u Evropskoj uniji po tom pitanju nema tako veliki problem s oružjem kao Švedska, ukazao je premijer Ulf Kristersson. Njegova konzervativna vlada je objavila rat kriminalnim bandama, ali nasilje se nastavlja - od početka ove godine do maja u pucnjavama je bilo 18 žrtava.
Kristersson simbolizira novitet u švedskoj politici, novitet koji mnogi kritikuju. Njegova vlada od jeseni 2022. tijesno sarađuje sa desničarskim populistima Švedskim demokratima koji su na parlamentarnim izborima u septembru osvojili više od 20 posto glasova i tako prvi put postali druga najjača stranka - iza socijaldemokrata koji su izgubili vlast.
Skretanje udesno
Švedska je nakon izbora skrenula udesno. Šef Švedskih demokrata Jimmie Akesson u tom kontekstu voli govoriti o "promjeni paradigme". Upravo u zemlji iz koje potiče klimatska aktivistica Greta Thunberg nakon promjene na vlasti su srezana finansijska sredstva namijenjena zaštiti okoliša.
Više novca iz budžeta sada se koristi za subvencije za automobile s motorima na unutrašnje sagorijevanje, odnosno za cestovni saobraćaj, što je kritikovala i najveća švedska ekološka organizacija Naturskyddsforeningen.
"Politika vlade i Švedskih demokrata rezultira snažnim rastom stope emisija štetnih gasova", istakla je ta organizacija.
Akesson je, osim toga, u posljednje vrijeme počeo javno dovoditi pod znak pitanja i švedsko članstvo u EU. Ta bi kampanja mogla postati problematična, upozorava historičarka Elgan. Švedska se istovremeno trudi oko ulaska u NATO. Finska je u tome već uspjela, ulazak Švedske i dalje blokira Turska. Čeka se i na "blagoslov" Mađarske. To sve skupa ostavlja posljedice na švedsko samopouzdanje, piše Deutsche Welle (DW).
"Još malo, pa će u Švedskoj funkcionisati samo Loreen. Znamo pjevati. Znamo izvoziti muziku u cijeli svijet. Međutim, kako zapravo stvari stoje s ostatkom naše slike o nama samima", napisao je nedavno, nakon nove švedske pobjede na Eurosongu, glavni urednik politike u dnevnom listu Aftonbladet Anders Lindberg.
