Američki državni sekretar Antony Blinken pozvan da reaguje na posljednja dešavanja u BiH
U pismu jasno upozoravaju na odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona i posljedice koje one imaju na formiranja vlada nakon oktobarskih općih izbora u BiH.
Izborni zakon
Kako navode, odluka Schmidta da u izbornoj noći nametne izmjene Izbornog zakona predstavlja kršenje "Kodeksa dobrog vladanja u izbornim pitanjima" Venecijanske komisije i smatraju da je osmišljena kako bi se zadovoljila presuda u predmetu Ljubić, u kojem je tužitelj pokrenuo pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata.
Napominju da su Andrej Plenković i Dragan Čović pozdravili reformsku inicijativu visokog predstavnika Christiana Schmidta, navodeći da će ona pomoći da se osigura legitimno predstavljanje Hrvata u Federalnom parlamentu.
Ističu da se time dodatno produbljuju etničke podjele, a pritom potpuno ignoriraju presude Evropskog suda za ljudska prava u kojima se dosljedno poziva na demokratske reforme.
Napominju i to da se nakon izbora u procesu formiranja vlada krše demokratski standardi Evropske unije stavljanjem naglaska na konstitutivne narode, a problem predstavlja i činjenica da se u koalicionom sporazumu o formiranju vlasti, koji su potpisali predstavnici HDZ-a, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i lideri osam stranaka, ne spominje članstvo BiH u NATO-u.
Podsjećaju da je presudi Evropskog suda u predmetu Zornić izraženo očekivanje da će se bez daljeg odlaganja postići demokratski dogovori za političku demokratiju te bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima, a potpisnici pisma stava su da je Schmidtovom odlukom i koalicionim sporazumom prekršena ta presuda.
Dodaju i da je odluka visokog predstavnika i naglasak koalicionog sporazuma na konstitutivnim narodima također direktno u suprotnosti sa zaključkom Vijeća Evropske unije kojim je BiH dodijeljen status kandidata za članstvo u EU jer se u njemu navodi da ne treba poduzeti nijedan korak koji bi otežao provedbu presude Sejdić-Finci i sličnih presuda ili dodatno produbio podjele.
Budućnost u EU i NATO-u
"Međutim, nespominjanje pridruživanja NATO-u u koalicionom dokumentu razlog je za još veću zabrinutost. Nezakonita i nehumana invazija Ruske Federacije na Ukrajinu i njeno dokumentirano uplitanje u pitanja na zapadnom Balkanu bili su primarni motivirajući faktor za odluku da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU, a generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je upozorio svijet na maligne namjere Rusije na Balkanu", naglašavaju.
Naveli su da je članstvo u NATO-u ključno za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH u narednim godinama. Izostavljanje NATO-a iz koalicionog dokumenta je ustupak predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku koji je davao izjave podrške Ruskoj Federaciji prije i tokom invazije na Ukrajinu.
"Nagrađeni su oni koji su nacionalističkom retorikom i prijetnjama odcjepljenjem kočili izgradnju države u BiH, a najvjernije saveznike su našli u Ruskoj Federaciji. Oni koje su SAD sankcionirale sada donose odluke koje su štetne za budućnost BiH", podcrtavaju intelektualci u pismu Blinkenu.
Kako zaključuju na kraju, ovim je ugrožen svaki napredak koji je BiH postigla u protekle dvije decenije na putu ka Evropskoj uniji, NATO-u, ustavnoj reformi i demokratiji te su apelirali na Blinkena da reaguje na krizu u BiH, oštro osudi secesionističku retoriku i stane uz jedinstvenu, suverenu Bosnu i Hercegovinu, podržavajući njenu budućnost u EU i NATO-u kao demokratske nacije.