Američki tajni dokumenti otkrivaju da je Srbija pristala naoružavati Ukrajinu
Dokument, koji je sažetak odgovora evropskih vlada na zahtjeve Ukrajine za vojnom obukom i "smrtonosnom pomoći" ili oružjem, bio je među desetinama povjerljivih dokumenata objavljenih na internetu posljednjih sedmica, što bi moglo biti najozbiljnije curenje američkih tajni u posljednjih nekoliko godina.
Pod naslovom "Evropa/Odgovor na tekući sukob Rusije i Ukrajine", dokument u obliku grafikona navodi "procijenjena stajališta" 38 evropskih vlada kao odgovor na zahtjeve Ukrajine za vojnom pomoći.
Tabela je pokazala da je Srbija odbila pružiti obuku ukrajinskim snagama, ali se obavezala poslati pomoć ili ju je već isporučila. Također se navodi da Srbija ima političku volju i vojnu sposobnost opskrbljivati Ukrajinu oružjem u budućnosti.
Dokument ima oznaku Tajno i NOFORN, što zabranjuje njegovu distribuciju stranim obavještajnim službama i vojskama. Datum je drugog marta i utisnut je pečat ureda Zajedničkog štaba.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti autentičnost dokumenta.
Ured predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i ukrajinska ambasada nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Pentagon također nije odmah odgovorio na pitanja Reutersa o spominjanju Srbije u dokumentu i prethodno je odbio komentarisati bilo koji dokument koji je procurio.
Vučićeva vlada iskazala je neutralnost u ratu u Ukrajini, unatoč dubokim historijskim, ekonomskim i kulturnim vezama zemlje s Rusijom.
"Ako je ovaj dokument točan, on ili pokazuje Vučićevu dvoličnost u odnosu na Rusiju ili je pod golemim pritiskom Washingtona da isporuči oružje Ukrajini", rekao je Janusz Bugajski, stručnjak za Istočnu Evropu iz Fondacije Jamestown, instituta za vanjsku politiku.
Ministarstvo pravosuđa istražuje curenje informacija, dok Pentagon procjenjuje štetu nanesenu američkoj nacionalnoj sigurnosti.
Pentagonov grafikon podijelio je odgovore na zahtjeve Ukrajine za pomoć u četiri kategorije: zemlje koje su se obavezale pružiti obuku i smrtonosnu pomoć; zemlje koje su već pružile obuku, smrtonosnu pomoć ili oboje; zemlje s vojnom sposobnošću i političkom voljom "da pruže buduću smrtonosnu pomoć".
Austrija i Malta bile su jedine dvije zemlje označene s "Ne" u sve četiri kategorije.
Otkrivanje grafikona dolazi nešto više od mjesec dana nakon što su dokumenti objavljeni na proruskom kanalu u globalnoj aplikaciji za razmjenu poruka Telegram navodno pokazali isporuku raketa zemlja-zemlja kalibra 122 mm Grad Kijevu u novembru. Dokumenti su uključivali manifest pošiljke i potvrdu krajnjeg korisnika ukrajinske vlade.
Moskva je u martu saopćila da je od Beograda zatražila službeno objašnjenje navodnih isporuka, prenijela je državna novinska agencija TASS izjavu glasnogovornice ruskog ministarstva vanjskih poslova Marije Zakharove.
Proizvođač oružja Krušik iz Valjeva opovrgnuo je isporuku raketa ili drugog oružja Ukrajini. Vučić je te navode nazvao "notornom laži".
"Nismo izvozili nikakvo oružje ili municiju u Rusiju ili Ukrajinu", rekao je tokom posjeta Kataru petog marta.
Od početka rata u februara prošle godine, Vučić je pokušao balansirati bliske veze s Moskvom sa svojim ciljem pridruživanja Evropskoj uniji, ali Srbija je jedina od 44 evropske zemlje koja se suzdržala u uvođenju sankcija Rusiji.