Američki zvaničnik o tajnim pregovorima s Moskvom: Rusi ne znaju reći šta tačno žele

Kada je u pitanju spremnost Kremlja da stavi svoje karte na sto, bivši zvaničnik je izjavio: "Dali smo pristup razmišljanjima Kremlja, iako ne onoliko koliko bismo željeli."

Sa njegove tačke gledišta, sjedeći preko puta visokih zvaničnika i savjetnika Kremlja, bilo je očigledno da je najveći problem to što Rusi nisu bili u stanju da artikulišu šta tačno žele i što im je potrebno.

"Oni ne znaju kako da definišu pobjedu ili poraz. U stvari, dio elite s kojom smo razgovarali nikada nije želio rat, čak govoreći da je to bila potpuna greška. Ali sada su u ratu – doživjeti ponižavajući poraz nije opcija za ove momke", rekao je on.

Istakao je da su američki pregovarači jasno stavili do znanja da su SAD spremne konstruktivno raditi o ruskim nacionalnim sigurnosnim problemima.

"Pokušaj da se Rusija izoluje i osakati do tačke poniženja ili kolapsa učinio bi pregovore gotovo nemogućim - to već vidimo u suzdržanosti moskovskih zvaničnika", rekao je on.

Tvrdi da su naglasili da SAD-u treba, i da će i dalje trebati, dovoljno jaka Rusija da stvori stabilnost duž svoje periferije.

"SAD žele Rusiju sa strateškom autonomijom kako bi SAD unaprijedile diplomatske mogućnosti u Centralnoj Aziji. Mi u SAD moramo priznati da bi potpuna pobjeda u Evropi mogla naštetiti našim interesima u drugim dijelovima svijeta", rekao je sagovornik The Moscow Timesa.

"Ruska moć", zaključio je, "nije nužno loša stvar".

Na temu produbljivanja odnosa Rusije sa Kinom, bivši zvaničnik je priznao da je potpuno prekidanje veza između Moskve i Pekinga nerealno. Međutim, treba uložiti napore da se ograniči obim ovog odnosa, tvrdi on. Cilj Washingtona je da uspostavi ravnotežu koja sprječava ogromnu konsolidaciju ruske moći uz podsticanje diplomatskih prilika u Aziji, gdje Moskva igra značajnu ulogu.

"To ne znači da napuštamo Ukrajinu ili Evropu", brzo je primijetio bivši zvaničnik. Umjesto toga, žele da pronađu načine da garantuju nezavisnost Ukrajine, a da istovremeno vrate Rusiju kao kreativnijeg igrača u evropskoj bezbjednosti.

Posljednjih godina Moskva je postala posebno ogorčena nakon što Bidenova administracija nije dala prioritet naporima za obnovu zategnutih američko-ruskih veza.

Bidenova administracija je tako shvatila, iako prekasno, da Rusija želi da bude shvaćena ozbiljno, a njeno vojno jačanje na granicama Ukrajine 2021. godine predstavljalo je taktiku za privlačenje pažnje.

"Postojao je ozbiljan nedostatak trajnog dijaloga između SAD i Rusije o evropskoj bezbednosti. Naši pregovori početkom 2022. godine, prije invazije u punom obimu, trebali su ostati poverljivi, ali su Rusi nastavili da puštaju detalje. To je znatno otežalo pregovarački proces", rekao je on.

Međutim, on je priznao da bez obzira na to koliko posla sada mogu da preduzmu SAD, prije ili kasnije će Rusija i Ukrajina morati zajedno sjesti za pregovarački sto.

"Predložili smo uspostavljanje niza diplomatskih kanala kako bi se zadovoljile želje svih uključenih strana. Prvo treba da postoji ozbiljan kanal između SAD i Rusije, jer su to jedine dvije zemlje koje su dovoljno moćne da pregovaraju o bezbjednosti u Evropi. Naravno, mora postojati kanal između Ukrajine i Rusije, drugi između Rusije i EU; i jedan između Rusije i globalnog juga", rekao je on.

Tokom razgovora postalo je očigledno da su šanse Ukrajine da povrati svoje okupirane teritorije izuzetno male. Krim ostaje posebno sporno pitanje, jer Ukrajina tvrdi da ima namjeru da povrati region koji je Rusija anektirala 2014.

"Kada bi Rusija mislila da bi mogla izgubiti Krim", rekao je bivši dužnosnik, "gotovo bi sigurno pribjegla (korištenju) taktičkog nuklearnog oružja".

Napomenuo je da je Washington također ponudio pomoć u održavanju poštenih referenduma na teritorijama Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koje je okupirala Rusija, na kojima će stanovnici glasati o tome da li žele da budu dio Ukrajine ili Rusije.

Rusija je očito odbila ovu ponudu i tvrdila da je anektirala teritorije u septembru 2022. nakon referenduma na koje se naširoko gleda kao na laž.

Ali bivši zvaničnik je izrazio osjećaj zastoja u okviru tajnih pregovora.

"U ruskoj diplomatiji, sve je sada povezano, sve izgrađeno oko lokusa rata što onemogućava bilo kakve produktivne oblike diplomatije", smatra sagovornik The Moscoe Times.

Problem je bio manji sa ruskom elitom u cjelini nego konkretno s Putinom, objasnio je on.

"Putin je glavna prepreka svakom napretku. Američka administracija je barem jednom pokušala da razgovara sa Kremljom, ali je Putin to odbio", rekao je on.

Iz tog razloga tvrdi da bi Washington trebao početi dopirati do antiratne ruske elite i početi napredovati s njom. Da postoji podrška među elitom za još jednog lidera zbacivanje Putina ne bi bilo nemoguće.