Zahvaljujući prirodi svemirskih tehnologija s dvostrukom namjenom, pitanje istraživanja svemira puno je više od pukog naučnog prestiža i svjetskog ugleda. Pored nacionalne odbrane, velik dio našeg života na Zemlji, od digitalnih komunikacija do navigacije, ovisi o satelitima u svemiru.
Nakon propasti svemirskog programa Sovjetskog Saveza, SAD su uživale period neusporedivog vodstva u svemiru. Ipak, posljednjih godina su američki analitičari i političari upozoravali da bi američka dominacija uskoro mogla biti ugrožena brzo rastućim svemirskim mogućnostima Kine.
Ta se briga produbila nizom važnih kineskih dostignuća visokog profila. Godine 2019. godine Kina je postala prva zemlja koja je sletjela na tamnu stranu Mjeseca. Prošle godine uspješno je stavila u orbitu svoj posljednji satelit Beidou, stvarajući temelje da izazove američki Global Positioning System (GPS). Također, prošlog mjeseca postala je jedina država nakon SAD-a koja je poslala funkcionalan rover na Mars.
Taj poseban proboj motivisao je NASA-inog administratora Billa Nelsona da upozori na ambiciju kineskog svemirskog programa. Vlastima je pokazao sliku koju je snimio kineski rover na Marsu, nazvavši Kinu "vrlo agresivnom konkurencijom". S tim u vezi lobirao je u Kongresu kako bi finansirao NASA-ine planove za vraćanje ljudi na Mjesec.
Uprkos napretku, kineska svemirska tehnologija još uvijek zaostaje za SAD-om.
Prošle sedmice američko-kinesko takmičenje u svemiru ušlo je u novu fazu kada su tri kineska astronauta stigla na svemirsku stanicu koja do kraja nije završena, na tromjesečni boravak. Jedina druga svemirska stanica u orbiti je Međunarodna svemirska stanica (ISS), koju vode Amerikanci u saradnji sa Rusijom, Evropom, Japanom i Kanadom.
U posljednje 23 godine ISS je posjetilo više od 200 astronauta iz 19 zemalja osim kineskih. Od 2011. godine NASA-i je zabranjena saradnja s Kinom, nakon što je Kongres usvojio Wolf-ov amandman zbog zabrinutosti u vezi sa špijunažom.
To isključenje barem je dijelom podstaklo Peking na izgradnju vlastite svemirske stanice Tiangong, koja bi trebala biti dovršena do kraja sljedeće godine, dvije godine prije nego što je planirano da ISS bude isključen. Ako SAD i njeni međunarodni partneri ne odluče produžiti operativni vijek ISS-a, kineska svemirska stanica Tiangong mogla bi uskoro postati jedina stanica s posadom u orbiti.
Iako je ISS bio prvenstveno američko-ruski projekat rođen iz pepela hladnog rata, kineski Tiangong gradi se usred razgovora o novom hladnom ratu. I vjerovatno je da će u godinama koje dolaze savezništva u svemiru sve više odražavati geopolitičke odnose na Zemlji.
Već su kineski svemirski službenici jasno stavili do znanja da žele dobrodošlicu stranim astronautima na njihovu svemirsku stanicu nakon što bude završena. Kina se također pridružuje Rusiji s izgradnjom zajedničke istraživačke stanice na južnom polu Mjeseca do 2035. godine, objekta koji će biti otvoren za međunarodno učešće.
SAD u međuvremenu stvaraju vlastitu međunarodnu koaliciju kako bi uspostavili osnovne principe za sigurno i odgovorno istraživanje Mjeseca. Artemiske sporazume, koje je NASA objavila u maju prošle godine, potpisalo je 12 zemalja, uključujući SAD i ključne saveznike poput Britanije, Australije, Kanade, Japana i Južne Koreje. Ni Kina ni Rusija nisu potpisnice.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
