Amerika pojačava vojno prisustvo u Evropi dok NATO osnažuje svoj istočni bok
Bidenova predanost na NATO samitu u Madridu "da brani svaki centimetar savezničke teritorije" došla je kada je vojni savez predvođen SAD-om pokrenuo i novi plan za jačanje baltičkih država i Poljske protiv svakog budućeg ruskog napada.
Sa više njemačkih, britanskih i drugih savezničkih trupa koje trebaju biti u pripravnosti da se rasporede na istoku Evrope, Sjedinjene Američke Države također povećavaju broj od 100.000 vojnika koji su već u Evropi te slanjem više ratnih brodova u Španiju, aviona u Britaniju i već postavljenog oružja na Baltik te vojnika u Rumuniju.
"Mi to zaista mislimo kada kažemo da je napad na jednog - napad na sve", rekao je Biden, prenosi Reuters.
Međutim, talijanski premijer Mario Draghi umanjio je prijetnju kratkoročnom oružanom konfrontacijom između NATO-a i Rusije.
"Ne postoji rizik od vojne eskalacije. Moramo biti spremni, ali nema rizika", rekao je on.
Baltik je prvobitno tražio stalne baze NATO-a i čak desetostruko povećanje prisustva NATO trupa sa oko 5.000 multinacionalnih vojnika prije invazije na Ukrajinu, kao i dodavanje vazdušne i pomorske odbrane.
Ono što je NATO dogovorio u srijedu nije u skladu s tim, ali to znači više savezničkih trupa u Estoniji, Latviji i Litvaniji, te više opreme, oružja i municije koje se šalju u regiju i uspostavljanje sistema brzih pojačanja.
Lideri NATO-a složili su se da krenu ka stavljanju više od 300.000 vojnika u veću pripravnost.
U prošlosti, Alijansa se oslanjala na mnogo manje vojnika, otprilike 40.000 koji bi bili prvi u redu za odgovor na bilo koji ruski napad ili druge krize.
"Rat predsjednika (Vladimira) Putina protiv Ukrajine srušio je mir u Evropi i stvorio najveću sigurnosnu krizu u Evropi od Drugog svjetskog rata. NATO je odgovorio snagom i jedinstvom", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
