Amnesty International: Hiljadama porodica žrtava genocida još se uskraćuju pravda i istina

Dvije decenije nakon što je svijet okrenuo pogled od najtežeg zločina počinjenog u Evropi od 1945., porodice žrtava genocida još čekaju na pravdu, izjavio je John Dalhuisen, direktor Amnesty Internationala za Evropu i centralnu Aziju.

"Umjesto da blijedi s vremenom, za sve vlasti u Bosni i Hercegovini potrebno je da priznaju da je pokajanje za te zločine hitnije nego ikada. Što duže krivci uživaju imunitet i mrtvi ostaju u masovnim grobnicama, duža je bolna rana koja dodatno podgrijava opasne i uporne etničke podijele", kazao je Dalhuisen.

Dvadeset godina nakon što su bosanski Srbi prodrli u srebreničku enklavu, "zaštićenu zonu" UN-a, i masovno pogubili hiljade bošnjačkih muškaraca i dječaka, sudbina i podaci o više od 1.000 ljudi još su nepoznati. Tijela skoro 7.000 žrtava genocida su ekshumirana, identifikovana i ukopana. Među njima je i 421 dječija žrtva, od kojih i jedno novorođenče, i 94-godišnja žena. Izvlačenje i identifikacija oko 1.000 posmrtnih ostataka još je u toku, saopćio je Amnesty International.

Ukupno, više od 8.000 ljudi širom zemlje je "nestalo" otkako je rat okončan u 1995., a nacionalnom institutu za nestale osobe uskraćuju se sredstva iz godine u godinu. Zakon o nestalim osobama još nije u potpunosti proveden, ostavljajući porodice nestalih bez šanse za obeštećenjem. Fond za pomoć porodicama nestalih tek treba da se oformi, uprkos što je zakon uveden u 2004. Zvanične politike i zakoni ne priznaju genocid pa čak i školski programi ne pominju zločine u Srebrenici. Proces pomirenja nije napredovao, a unutrašnje etničke podjele još su prisutne.

Uprkos krivičnom progonu glavnih tvoraca genocida u Srebrenici - Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Slobodanu Miloševiću - pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i presudama za 74 ostalih u Tribunalu, postoji još veliki broj neriješenih slučajeva. Krivični progon zločina po međunarodnom pravu pred domaćim sudovima odvija se veoma sporo. Ogromna većina osumnjičenih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti još je na slobodi, sigurni da, bez političke volje, nikada neće biti krivično gonjeni. Dok BiH poduzima pozitivne korake ka povećanju resursa za krivični progon ratnih zločina, finansiranje je još nedovoljno i vlada sporo provodi nacionalnu strategiju za ratne zločine. Potrebno je pokrenuti nove istrage i procese i garantirati zaštitu svjedoka u cilju da se osigura da oni svjedoče bez straha, navodi se u saopćenju.

"Srebrenica ne samo da je mračni podsjetnik na sposobnost ljudskog roda da čini nemoralna djela nego također i na neuspjeh međunarodne zajednice da spriječi genocid", izjavio je Dalhuisen.