Ovo je vidljivo iz nekoliko analiza u američkim medijima. Michael Weiss u Foreign Affairsu piše kako Obama nikada nije trebao krenuti u potragu za koalicijom koja je spremna za djelovanje u Siriji. Navodi da to pitanje previše okupira SAD te da će zbog toga neko vrijeme na vrata Ovalnog ureda kucati Izrael, Jordan, Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati, jer svi oni vide situaciju u Siriji kao kratkoročnu prijetnju njihovoj nacionalnoj sigurnosti, stoji u analizi.
U tekstu za New York Times Ian Hurd se pita gdje je etika u svemu tome i je li svijet zapravo išta naučio iz prošlosti.
"Kod donošenja političkih odluka treba uzeti u obzir etiku, ne samo zakone. Od genocida u Ruandi i masovnog masakriranja na Balkanu u '90.-im, djelovanje koje se naziva humanitarnom intervencijom postalo je trećom vrstom zakonitog rata, a sve uz obrazloženje da postoji 'odgovornost da se ljudi zaštite'. To je veoma blagonaklono prihvaćeno u Ujedinjenim nacijama i većini vlada. Međutim, nije u povelji UN-a i to nema snagu zakona", piše Hurd.
Sjedinjene Američke Države u posljednjih nekoliko dana zajedno sa svojim saveznicima najavljuju vojnu intervenciju u Siriji zbog navodnog korištenja hemijskog oružja, za koje su i prije same istrage izašli u javnost s informacijom da je za smrt nekoliko stotina ljudi u tom napadu kriv predsjednik Siriji Bashar al-Assad, odnosno snage pod njegovom kontrolom.
U intervjuu za ruski list Izvestija, Bashar je govorio o posljednjim dešavanjima te još jednom odlučno odbacio navode da su sirijske vojne snage koristile oružje za masovno uništenje.
Izjave američkih zvaničnika, kao i ostalih zemalja zapada su uvreda i tu se radi i o nepoštivanju njihovog javnog mnijenja. Niko na svijetu, a kamoli velesila, ne optuže prvo nekoga, a onda krenu u prikupljanje dokaza za svoju tvrdnju", kazao je Assad, te je, između ostalog, izjavio i to kako Sirija neće biti ničija marioneta i da će se braniti ako dođe do vojne intervencije.
