Analitičari o slučaju "Khashoggi": Moguće zaoštravanje međunarodnih političkih odnosa
U Konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu 2. oktobra ove godine ušao je saudijski novinar Jamal Khashoggi kako bi preuzeo dokumentaciju koja mu je bila potrebna za vječanje, ali nije izašao živ iz navedene institucije. Tačnije, svjetski mediji su isti dan saopćili kako je saudijski novinar ubijen.
Ovaj slučaj još uvijek nije riješen. Ako ćemo se voditi špekulacijama, sama kraljevska porodica umiješana je u slučaj ubistva, a kao glavni nalogodavac smaknuća novinara navodi se mladi nasljednik saudijskog trona Mohammad bin Salman. Posebno se ove tvrdnje argumentiraju činjenicom da je zvanična Saudijska Arabija najprije negirala ubistvo, ali je kasnije ipak morala priznati da je riječ o nasilnoj smrti zbog jakih dokaza turskih istražitelja.
Jamal Khashoggi je posljednjih nekoliko godina radio kao novinar uglednog The Washington Posta, a široj javnosti je poznat kao veliki kritičar samog vrha saudijskog političkog establišmenta. Malo je poznato da je ovaj saudijski novinar do prije samo nekoliko godina bio veliki ljubimac saudijskog dvora, a jedno vrijeme je čak bio i savjetnik i neslužbeni PR dinastije Saud. Sve se promijenilo 2017. godine kada je za nasljednika saudijske krune proglašen Mohammad bin Salman. Tačnije, Khashoggi je mladog princa opisao kao beskompromisnog autokratu, nakon čega je došlo do njihovog razilaženja.
Angela Merkel jedina dosljedna u cijeloj priči
"Više nema tajni o tome ko je upleten u ubistvo, to je učinjeno po nalogu saudijskog prestolonasljednika Mohammada bin Salmana koji već drži sve konce vlasti jedne tako bogate zemlje iako je u ranim tridesetim godinama. S obzirom na prirodu saudijskog feudalnog sistema, takvi su spremni na sve, pa i na likvidaciju protivnika", za portal Klix.ba rekao je vanjskopolitički analitičar i bivši ambasador BiH u Turskoj Hajrudin Somun.
On ističe kako bi se odnosi između Turske i Saudijske Arabije mogli pogoršati između ostalog i zbog toga što se Turska u sukobu Saudijaca, Emiraćana i Katarana stavila na stranu Katara. No, govori kako je predsjednk Erdogan poprilično suzdržan da ne bi do kraja zatvorio vrata saudijskog dvora na kojem je u prošlosti bio vrlo čest gost.
"Svi su oni suzdržani, i Trump, i Putin, pa i Erdogan, jer su im odnosi sa Saudijskom Arabijom važniji od života jednog novinara, ma koliko bili nezadovoljni zbog okrutnosti njegovog ubistva. Bilo bi im lakše, a i draže da se to dogodilo daleko od očiju i ušiju javnosti, kao što se mnoga druga ubistva u toj zemlji skrivaju iza fame o tzv. reformatoru sistema Mohammadu bin Salmanu. I svi rade na tome da se Salman opere od tog grijeha, a krivica prenese na tobožnje nekontrolirane elemente njegove obavještajne službe", govori Somun.
Hajrudin Somun navodi i to kako je Trumpu oružje u vrijednosti od 110 milijardi, koje je Saudijska Arabija naručila iz Amerike, važnije od Khashoggijevog života, dok Putinu nije važno ubistvo zbog toga što mu Saudijci u novoj politici povratka Rusije na Srednji Istok preko Sirije mogu pomoći, a može im prodati i koju stotinu raketa.
On smatra da je jedino njemačka kancelarka Angela Merkel ostala na visini svog etičkog pristupa pa je najavila otkazivanje isporuke njemačkog naoružanja Saudijcima bez obzira na štete koje taj potez može nanijeti njenoj vojnoj industriji pa i daljem izlaganju kritici od protivnika u vlastitoj zemji.
Neizvjesna budućnost odnosa Turske i Saudijske Arabije
Bojan Budimac je novinar i publicista koji duži niz godina živi i radi u Bodrumu u Turskoj. On je za portal Klix.ba prokomentirao jučerašnji nastup Recepa Tayipa Erdogana kazavši kako su značajne informacije koje je jučer iznio zbog toga što dolaze iz samog državnog vrha.
"Ovdje preovladava mišljenje među analitičarima i novinarima da je izbor Turske i Istanbula za mjesto Khashoggijeve eliminacije bila neka vrsta zamke za Tursku od koje se očekivalo da povuče ishitrene i nepromišljene poteze. U krajnjoj liniji, iz perspektive onih koji su planirali zločin, Istanbul, koji je utočište hiljadama disidenata cijelog političkog spektra iz arapskog svijeta, je idealno mjesto za slanje poruke da u njemu nisu sigurni", govori Bojan Budimac.
Kako navodi Budimac, politički odnosi Turske i Saudijske Arabije ionako nisu sjajni počev od tzv. Arapskog proljeća, preko sporog reagiranja ove kraljevine na pokušaj puča 15. jula 2016. godine, turskog odnosa prema Kataru i mnogih drugih situacija.
"Spomenuta uzdržanost turskih zvaničnika i uopće to kako je Turska vodila slučaj ukazuje da ne želi prekid diplomatskih odnosa sa Saudijskom Arabijom. Istovremeno, Turska ne može dozvoliti da saudijska služba vršlja po Turskoj i čini zločine. Uostalom, djelovanje Turske diglo je slučaj 'Khashoggi' na globalni nivo, što sigurno ne prija Saudijskoj Arabiji. Da li će ubistvo jednog novinara biti ta kap koja je prelila čašu, vidjet ćemo", ističe Budimac.
Također, Bojan Budimac naglašava kako kompletan slučaj ogoljava licemjerje Zapada, jer koliko god je ova situacija s obzirom na mjesto zločina strašna, taj isti Zapad, u kojem kao primjer navodi Njemačku, veselo sarađuje sa čovjekom koji je došao na vlast preko leševa hiljada ljudi, misleći na Egipat i njegovog lidera Abdela Fattaha el-Sisija.
"Za SAD je slučaj 'Khashoggi' izuzetan problem, a svi dosadašnji pokušaji kontrole štete su neslavno propali. S jedne strane ne može se odreći de facto vladara Saudijske Arabije princa Mohammada bin Salmana, a s druge strane svi tragovi ovog zločina vode do njega. Rusija je uzdržana, ali vjerujem da sa zadovoljstvom prati i uživa u saudijskim prijetnjama kao što je povećanje cijene nafte, približavanje Iranu, pa sve do davanja baze Rusima. No, iako niko ne očekuje takav obrt događaja, poslala je veliku delegaciju na susret 'Davos u pustinji', koji je zbog bojkota zapadnih kompanija i zvaničnika više pustinja nego Davos", zaključuje Budimac.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
