Ugrožen mir
0

Analitičari upozoravaju: Etiopija tone u haos, potreban joj je Dejtonski sporazum

V. K.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Sukobi između Narodnooslobodilačkog fronta Tigraja i vojnih snaga Etiopije, koji su počeli u novembru 2020. godine, još uvijek traju, a ratne aktivnosti zemlju su dovele do ekonomskog, političkog i humanitarnog kolapsa.
Iako su između dvije strane nekoliko puta uspostavljana primirja, ona nisu trajala dugo, a posljednjih nekoliko dana brojni analitičari, ali i humanitarne organizacije, upozorili su svijet kako se haos u Etiopiji pogoršava iz dana u dan, a da najveću štetu u svemu trpe građani.

Između ostalog, za magazin Politico situaciju u ovoj afričkoj zemlji analizirali su i specijalni predstavnik Evropske unije na Afričkom rogu Alex Rondos te Mark Medish, američki zvaničnik koji je učestvovao u implementaciji Dejtonskog mirnovnog sporazuma te čovjek koji je u Clintonovoj administraciji obavljao poslove vezane za nacionalnu sigurnost.

Analitičari su naveli kako je Etiopija prije nekoliko godina bila primjer uspješne afričke ekonomske priče. Međutim, eskalacija sukoba vrlo brzo je doprinijela urušavanju ekonomije, zbog čega se Etiopija nalazi na rubu propasti.

"Ovo je pravi trenutak da pripremimo međunarodne akcije kako bismo našli rješenje za ovu državu. U obzir ne dolazi ništa manje od mirovnog procesa u dejtonskom stilu s vidljivim svakodnevnim angažmanom Amerike, koja će povući Etiopiju s ruba.

Ističu kako vojna intervencija nije opcija s obzirom na to da je Etiopija dvostruko veća zemlja od Afganistana te da u ovom trenutku "klizi" u građanski rat.

"Etiopska kriza zahtijevat će od diplomatije posredovanje u razmjerima kakvi nisu viđeni od Dejtonskog mirovnog procesa 1995. godine, koji je okončao krvavi rat u Bosni", naveli su Rondos i Medish.

Također, naglasili su kako je Dejton bio primjer kako etničke strane dovesti za isti stol.

"Dejton je bio model kako se zaraćene etničke strane mogu dovesti za stol intenzivnim, koordiniranm i diplomatskim naporima poštenih posrednika. To je zahtijevalo stalni angažman najviših nivoa američke vlade, uključujuči i predsjednika, državnog sekretara i glavnog pregovarača kao što je bio Richard Holbrooke", navodi se.

Ipak, poručili su kako Etiopija 2021. godine nije isto što je bila Bosna i Hercegovina 1995. godine.

"Proces u dejtonskom stilu mora biti prilagođen lokalnoj stvarnosti. No, ako SAD i drugi partneri hitno ne preduzmu korake u cilju pronalaženja mirnog rješenja, Etiopija bi se mogla raspasti poput Jugoslavije, ali s mnogo ozbiljnijim posljedicama", poručili su.

Osim toga, raspad Etiopije doprinio bi i potpunoj destabilizaciji Afričkog roga, ali i pomorske rute koja prolazi kroz Crveno more.

"Etiopija se nalazi u strateškom središtu Roga, okružena je Sudanom, Južnim Sudanom, Eritrejom, Somalijom, Džibutijem i Kenijom. Njena nestabilnost utjecala bi i na pomorsku rutu kroz Crveno more te bi pokrenula izbjegličke tokove koji bi ugrozili stabilnost i susjednih država. Haos bi također iskoristile i terorističke grupe poput Al-Shababa i drugih pripadnika Al-Kaide, koji žele širiti utjecaj u ovoj regiji", pišu Rondos i Medish.

Na kraju, analitičari su poručili kako će bez međunarodne intervencije posljedice po Etiopiju biti lako predvidjeti, a one će biti obilježene nepovratnim sukobima te velikim ekonomskim i humanitarnim troškovima.

"Svaka državna tragedija je jedinstvena, ali svijet je već vidio brojne varijante ovakve noćne more. Ruanda, Bosna, Kosovo, Libija, Sirija, Mijanmar i Afganistan. Buduće političko rješenje mora biti sveobuhvatno i trebalo bi uključivati otvaranje humanitarnih puteva prema Tigraju, povlačenje eritrejskih trupa i oslobađanje političkih zatvorenika. Scenarij za mir nije lagan, ali nije ni skriven. Vrijeme je za reakciju", stoji u analizi magazina Politico.