Bliski istok
63

Analiza Economista: Ubistvo vođe Hezbolaha će preoblikovati Liban i regiju na način nezamisliv prije godinu dana

B. R.
Izrael je u zračnim napadima na Bejrut ubio vođu Hezbolaha Hassana Nasrallaha (Foto: EPA-EFE)
Izrael je u zračnim napadima na Bejrut ubio vođu Hezbolaha Hassana Nasrallaha (Foto: EPA-EFE)
Britanski list Economist je objavio da nije prerano zaključiti da će današnje ubistvo vođe militantne organizacije Hezbolah Hassana Nasrallaha preoblikovati Liban i njegovu regiju na način koji je bio nezamisliv prije godinu dana.

Izrael je 18 godina planirao kako ubiti Nasrallaha, a 2006. je imao jedan bezuspješni pokušaj ubistva. Nakon tog pokušaja je svoje resurse iskoristio za prikupljanje obavještajnih podataka o Hezbolahu i njegovoj komunikaciji s Iranom.

Nasrallahovi mogući nasljednici su Naim Qassem, njegov zamjenik, i Hashem Safieddine, koji je na čelu Izvršnog vijeća Hezbolaha. Malo je izgledno da će za njegovog nasljednika biti izabran 71-godišnji Qassem, odnosno izglednije je da će to biti Safieddine, koji je deset godina mlađi od Qassema.

Safieddine je Nasrallahov rođak i ima bliske veze s Iranom. Naime, supruga mu je kćerka poznatog iranskog generala Qassema Suleimanija, kojeg su Sjedinjene Američke Države ubile 2020.

Ko god da bude Nasrallahov nasljednik, suočit će se, prema ocjeni Economista, s najneizvjesnijim trenutkom u 40 godina postojanja Hezbolaha. Nije riječ samo o tome da je Izrael zbrisao skoro cijelo Hezbolahovo vojno vodstvo, izbrisavši skoro jedno stoljeće iskustva za samo dva mjeseca.

Naime, Hezbolah je sada ponižen i pred građanima Libana, koji Hezbolahu sve više zamjeraju njegovu političku dominaciju. Nadalje, ova organizacija je imala ključnu ulogu u gušenju protesta iz 2019., na kojima su se tražile reforme. S obzirom na to da je Hezbolah značajno oslabljen, postoji opasnost od izbijanja sektaških sukoba u Libanu.

Hezbolah je godinama povezan s Iranom, imao je ključnu ulogu u podršci režimu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada te podržava milicije u Iraku i Jemenu, a koje podržava i Iran. Zbog toga ne čudi da su neki Arapi oduševljeno reagirali na Nasrallahovu smrt. Bogate zaljevske države šute, ali je, kako piše Economist, sigurno da su se otvorili šampanjci u palatama u Rijadu i Abu Dabiju.

I iranske vlasti strahuju kako će njihovi građani reagirati na to što sve više resursa daju Hezbolahu, koji gubi rat protiv Izraela. To se događa u trenutku rastućeg nezadovoljstva zbog odumrle iranske ekonomije.

Dugoročno gledano, događaji u protekle dvije sedmice mogli bi preoblikovati iransku sigurnosnu politiku. Naime, Iranci su različite milicije smatrali glavnim sredstvom odvraćanja od izraelskog ili američkog napada. Sada gledaju kako se njihova najmoćnija milicija iskorjenjuje. Neki od njih već govore o tome da Iran treba napraviti i testirati nuklearnu bombu.

Ubistvom Nasrallaha je razbijena iluzija o Hezbolahovoj moći, što se upravo dogodilo i s Egiptom nakon Šestodnevnog rata 1967. protiv Izraela. Egipat poslije tog rata nikada više nije uspio obnoviti prestiž koji je imao do tada, piše Economist.