Analiza terorističkog napada u Beču: Da li se mogao predvidjeti i koje poruke ohrabruju
Poslije terorističkih napada u Francuskoj, nažalost, moglo se očekivati da će doći do novih sličnih napada na tlu Evrope, kaže za Klix.ba sigurnosni ekspert Safet Mušić.
"Slijedeći matricu ranijih terorističkih napada, posebno onih iz perioda prije poraza terorističke organizacije ISIL, procjene su išle u smjeru da je teroristička prijetnja nakon Francuske najizraženija u Belgiji i Španiji, pa tek onda u Njemačkoj, Austriji i Italiji. To samo potvrđuje nepredvidivost kada su u pitanju vrijeme, način i mjesto terorističkih napada", smatra on.
Sudeći prema dostupnim podacima, dodaje, kao i snimcima, terorista u Beču je imao automatsku pušku i pištolj, što nas ponovo vraća na temu postojanja nelegalnog oružja, kao velikog sigurnosnog izazova. Na prostoru Jugoistočne Evrope, prema procjeni Europola, nalazi se oko 3 miliona komada nelegalnog oružja, što su ranije potvrdili ministri vanjskih poslova Francuske i Njemačke.
"Međutim, iz primjera u Parizu se moglo vidjeti da je dovoljno i hladno oružje da bi se počinio teroristički napad, u nekim slučajevima ranije su korišteni automobili. Što govori da teroristu u njegovoj nakani ne sprečava nedostatak vatrenog oružja. Također, ako se pokažu tačnim podaci da je terorista rođen u Beču gdje je i živio, dok su mu roditelji porijeklom iz Sjeverne Makedonije, onda to govori da se radi o klasičnom primjeru radikalizovane mlade osobe sa Zapada", kaže on.
Takve primjere smo naročito imali u periodu egzistiranja terorističke organizacije IDIL, nastavlja Mušić, ali očito da je sličan put u radikalizaciju opstao. Još nisu izašli detalji o konkretnom slučaju, ali pošto je već bio "pod radarom" obavještajnih službi Austrije, vrlo je vjerovatno da je dio ili veći dio radikalnih uvjerenja terorista prihvatio i putem interneta.
"Ono što svakako nas sa prostora Jugoistočne Evrope brine je to da još postoji taj proces radikalizacije u koji upadaju mladi ljudi, takve primjere smo imali i ranijih godina kada su mladi odlazili na sirijsko-iračko ratište, na ukrajinsko ratište. Zatim nesmetano korištenje i širenje fašističke ideologije iz Drugog svjetskog rata u svrhu izazivanja mržnje prema drugima, negiranja zločina i genocida. Sve su to primjeri koji ukazuju da je neophodno više preventivnog i sistemskog rada s mladima, razgovori s mladima koji počinju u kući, zatim kroz posebne tematske cjeline unutar školskog sistema, gdje mlade treba upoznati o opasnostima radikalizacije i ekstremizma, te intenzivniji angažman vjerskih zajednica", navodi Mušić.
Ali odgovornost je i na političarima koji, evo vidimo, i u ovakvim situacijama koriste terorizam za dodatno rasplamsavanje netolreancije među ljudima, u nekim slučajevima prema prvim i vjekovnim susjedima, dodaje. Važno je da se pitanjem prevencije bave stručnjaci, odnosno da obuče nastavnike, socijalne, vjerske radnike i ostale u lancu prevencije. Dosadašnji programi nisu dali rezultata upravo što se tim pitanjima bave ljudi bez iskustva i prakse.
"Ohrabruje najnoviji istup kancelara Sebastiana Kurza koji je osudio napad i ukazao na to da se ne radi o sukobu religija. Zapaljiva retorika pogoduje novim ekstremističkim narativima, dodatnoj radikalizaciji društva, a nikako ne djeluje umirujuće niti zaustavlja nosioce radikalnih ideologija da odustanu od nakaradnih i nasilnih ideja. Odgovornost je i na medijima, da ne dopuštaju da prolaze informacije koje nisu provjerene, da vode računa o terminologiji prilikom izvještavanja o terorizmu, novinarski profesionalizam je na ispitu u ovakvim situacijama", zaključio je Mušić.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
