Veliki arsenal Hezbolaha
31

Analiza Wall Street Journala: Šta čeka Izrael ako izvrši invaziju na Liban? Mogli bi upasti u močvaru

F. H.
Mapa: israelpalestine.liveuamap.co
Mapa: israelpalestine.liveuamap.co
Wall Street Journal analizirao je negativne reperkusije s kojima bi se mogao suočiti Izrael ako pokrene kopnenu agresiju na južni Liban, nakon posljednjeg niza eskalacija.

"Izrael je pokrenuo razorne napade na Hezbolah posljednjih dana zračnim napadima i eksplozijama na daljinsko upravljanje koje su libansku militantnu skupinu bacile u defanzivu i demonstrirale veliku nadmoć Izraela u prikupljanju obavještajnih podataka i tehnologiji. Kopneni rat između njih dvoje, ako do njega dođe, vjerovatno bi bila druga priča", piše WSJ.

Hezbolah, koji redovno napada mete u Izraelu gotovo godinu dana, u rezervi je zadržao golemi arsenal raketa, dronova i protutenkovskih projektila koje može rasporediti kako bi se suprotstavio napredovanju Izraela. Među njegovim najopasnijim novim oružjem je navođena protutenkovska raketa iranske proizvodnje nazvana Almas — perzijska riječ za dijamant — koja daje Hezbolahu puno veći stepen preciznosti u napadima nego što je imao kad je posljednji put vodio rat s Izraelom 2006, piše WSJ.

Kao u onom ratu, koji je završio u bezizlaznoj situaciji, Izrael bi se morao boriti na bojnom polju u južnom Libanu, koji igra na snagu Hezbolaha. Sukob bi se mogao pretvoriti u močvaru, poput rata u Gazi.

"To je pomalo kao da kažete Sjedinjenim Državama 1980., 'Vratimo se u Vijetnam'", rekao je Daniel Byman, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu i bivši dužnosnik američke vlade, koji je koautor knjige nedavna studija o arsenalu Hezbolaha.

Rizik od rata punih razmjera dodatno je eskalirao u ponedjeljak, nakon što je Izrael pojačao svoje zračne napade diljem Libana, uključujući glavni grad Bejrut, ubivši gotovo 500 ljudi i ranivši više od 1.600 drugih u najsmrtonosnijem danu u Libanu od početka rata u Gazi prošle godine. Hezbolah je također lansirao projektile na Izrael.

Izrael je rekao da želi odgurnuti Hezbolah od granice i degradirati njegove vojne sposobnosti kako bi se moglo vratiti oko 60.000 ljudi koji su morali evakuirati svoje domove u sjevernom Izraelu zbog Hezbolahovih raketnih napada u proteklih 11 mjeseci. Izraelski napadi raselili su desetke hiljada ljudi iz južnog Libana.

Oni koji su upoznati s Hezbolahom kažu da je skupina posljednjih mjeseci ubrzala svoje ratne pripreme, proširujući svoju mrežu tunela u južnom Libanu, premještajući borce i oružje i krijumčareći još oružja. Iran je povećao zalihe malog oružja i granata na raketni pogon, zajedno s vođenim i nevođenim projektilima dugog dometa, kažu američki i regionalni dužnosnici.

"Jug je trenutno poput košnice", rekao je bivši vojni časnik Hezbolaha, govoreći o vojnim pripremama. “Sve što Iranci imaju, imamo i mi.”

Pripreme dolaze povrh drugih uspjeha od 2006. godine, kada je u jednomjesečnom sukobu Hezbolaha s Izraelom poginuo 121 izraelski vojnik i više od 40 izraelskih civila, zajedno s više od hiljadu Libanaca.

Od tada je Hezbolah nabavio hiljade novih projektila i bespilotnih letjelica od Irana i pričvrstio komplete za navođenje na svoje starije, nevođene rakete. Njegovi borci dodatno su ojačani iz borbi u ratu u susjednoj Siriji, gdje su se borili uz ruske i iranske snage i naučili borbene tehnike konvencionalnih vojski.

Hezbolahove nadograđene bespilotne letjelice uspješno su pogodile izraelsku vojnu opremu posljednjih mjeseci, uključujući balon za radarski nadzor nazvan Sky Dew u maju i višemilionski sistem protiv dronova nazvan Drone Dome u junu. Grupa je rekla u nedjelju da je napala sjedište izraelske odbrambene kompanije u blizini Haife, trećeg po veličini izraelskog grada. Izrael nije potvrdio metu, ali je rekao da je grupa udarila dublje nego inače u izraelski teritorij.

Prošlog novembra ruska plaćenička skupina Wagner planirala je Hezbolahu dati napredni protuzračni sistem SA-22, izvijestio je The Wall Street Journal. Nije jasno je li sistem isporučen.

Vojni analitičari kažu da bi Hezbolah mogao kopirati taktiku koju koristi Rusija u Ukrajini, lansirajući salve projektila i rojeve bespilotnih letjelica u nastojanju da nadjača ili onesposobi izraelsku protuzračnu odbranu i napadne vojne baze ili luke i električnu mrežu zemlje. Izraelski dužnosnici predviđaju da bi stotine ljudi mogle biti ubijene.

"To neće biti šetnja po parku" ako dođe do rata pravih razmjera, rekao je Assaf Orion, umirovljeni brigadni general iz izraelske vojske. "Nema šanse da ne dobijemo krvavi nos."

Asimetrični rat

Malo je vjerovatno da bi Hezbolah mogao nadjačati Izrael ili ga odlučno poraziti u konvencionalnom ratu. Izraelski zračni napadi od 7. oktobra uzeli su danak vodstvu Hezbolaha i vjerovatno su degradirali neke Hezbolahove vojne sposobnosti, uključujući lokacije za lansiranje raketa i zalihe oružja.

Ogromna prednost Izraela u nadzoru i obavještajnim operacijama bila je vidljiva prošle sedmce dok je provodio sofisticiranu zavjeru u kojoj je eksplodiralo tisuće dojavljivača i voki-tokija članova Hezbolaha, ranivši hiljade i ubivši najmanje 37 ljudi. U zračnom napadu u južnom predgrađu Bejruta u petak je ubijena skupina Hezbolahovih elitnih vojnih komandanata.

Izraelska vojska također ima daleko naprednije oružje, uključujući lovce F-35 i višeslojnu protuzračnu odbranu. Izraelska zračna nadmoć omogućila bi mu da pokrene razorne zračne napade i osakati libansku civilnu infrastrukturu, kao što je učinio 2006.

Izrael se ipak suočava sa strateškim nedostacima. Hezbolah ne bi želio dobiti rat s Izraelom u konvencionalnom smislu. Umjesto toga, cilj bi bio zaglaviti izraelske snage u ratu iscrpljivanja, baš kao što je Hamas, manja i slabije naoružana skupina, uspio preživjeti 11-mjesečni napad Izraela na Gazu.

“Izrael može uzrokovati razaranje u Libanu, to nije za raspravu. Postoji jaz u vojnoj ravnoteži”, rekao je Elias Farhat, umirovljeni general libanske vojske. “Ali Hezbolah ima asimetrično oružje. Svoju vještinu u korištenju protutenkovskih projektila dokazali su 2006. godine. Dobro su obučeni.”

Hezbolahova verzija "Spike"

Hezbolah je vjerojatno najoružanija nedržavna paravojna snaga na svijetu, s desecima hiljada vojnika i opsežnim raketnim arsenalom, kažu vojni stručnjaci.

Godine 2006. izraelski dužnosnici procijenili su da Hezbolah ima oko 12.000 raketa i projektila. Qassem Qassir, libanski analitičar s znanjem o Hezbolahu, rekao je da su zalihe grupe narasle na 150.000 prije 7. oktobra, brojka koja se uvelike podudara s izraelskim i zapadnim procjenama.

Vojni analitičari vjeruju da je navođena protutenkovska raketa Almas obrnuto projektirana verzija izraelske rakete nazvane Spike, koju je vjerovatno zarobio Hezbolah i poslao u Iran 2006. godine.

Općenito usporediv s drugim naprednim protutenkovskim projektilima kao što je američki Javelin, koji je Ukrajina koristila za dizanje u zrak napadačkih ruskih oklopnih vozila 2022., Almas omogućuje Hezbolahu da pogodi mete s većom preciznošću nego prošlih godina, kada se uglavnom oslanjao na nevođene rakete.

U Hezbolahovoj prvoj zabilježenoj uporabi oružja u januaru, video snimljen iz samog projektila pokazuje kako se diže iz južnog Libana i zatim se razbija o vrh brda prepun radara i druge vojne opreme u sjevernom Izraelu.

Koketiranje s katastrofom

Osnovan ranih 1980-ih uz obuku od iranske Islamske revolucionarne garde, Hezbolah je proizašao iz pokreta libanskih šijita koji su imali za cilj istjerati izraelske snage nakon što su izvršile invaziju na Liban 1982.

Otmice i bombaški napadi te skupine, uključujući smrtonosno bombardiranje SAD-a 1983. vojarna Marine Corps u Bejrutu, natjerala je SAD i Evropsku uniju da je proglase terorističkom grupom. Pobuna je postigla svoj cilj 2000. godine kada je Izrael povukao svoje snage iz Libana.

Kako je Hezbolah rastao, postao je velika politička stranka koja je kontrolirala mjesta u libanskom parlamentu i vladi. Često se sukobljavala s izraelskim snagama, ali dvije su strane sukobom upravljale unutar neizgovorenih pravila borbe, dopuštajući im razmjenu vatre i povratak na neugodan status quo.

Rat 2006. resetirao je ta pravila. Počelo je nakon što je Hezbolah iz zasjede napao izraelsku vojnu patrolu u prekograničnom napadu, ubivši dva vojnika i zarobivši trojicu. Još pet je ubijeno tokom izraelske spasilačke misije.

Izrael je uzvratio nadmoćnom silom, blokirajući Liban s mora i bombardirajući piste u bejrutskoj zračnoj luci, dok su njegovi ratni avioni napadali ceste i mostove. Izrael je također bombardirao gusto naseljena južna predgrađa Bejruta u nadi da će pogoditi sjedište Hezbolaha.

Unatoč svojoj ogromnoj vojnoj moći, Izrael je došao na rub vojne katastrofe nakon što je pokrenuo kopnenu invaziju na južni Libanon, s ciljem da potisne Hezbolahove snage sjeverno od rijeke Litani, oko 50 kilometara od izraelske granice.

Koristeći gerilsku taktiku, Hezbolah je nanio značajne gubitke izraelskim snagama, postavivši protutenkovske projektile da probiju oklop 20 tenkova i ubiju 24 člana posade tenka.

Hezbolah je također ispaljivao rakete na sjeverni Izrael, lansirajući ih otprilike 150 dnevno. Koristio je protubrodski projektil iranske proizvodnje da pogodi izraelski ratni brod u Sredozemnom moru. Pogodio je i Haifu, ubivši osam ljudi.

Izraelski rezervist koji se dvije sedmice borio u Libanu 2006. prisjetio se kako su se borci Hezbolaha, djelujući u malim timovima, ugradili u sela i čekali da im dođu izraelske vojne snage, umjesto da se uključe u otvorene borbe u područjima gdje bi biti izloženiji zračnim napadima.

Iako su se Izraelci ponekad suočavali s borbama licem u lice, često bi ih borci Hezbolaha gađali iz daljine protutenkovskim projektilima koji su mogli pogoditi s udaljenosti od pet do šest kilometara.

"Hezbolah iz 2006. nije današnji Hezbolah", rekao je rezervist, priznajući da je skupina poboljšala svoje sposobnosti. Ali izraelska vojska također je to učinila, rekao je, te je stekla dragocjeno iskustvo boreći se u Gazi.

Rat je završio u bezizlaznoj situaciji u augustu 2006., rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a koja je rezultirala povlačenjem Izraela svojih snaga iz južnog Libana.

Sirijsko iskustvo

Hezbolahovi borci dobili su vrijednu obuku kada se skupina pridružila Iranu u podršci predsjedniku Basharu al-Assadu u njegovom ratu protiv pobunjenika u Siriji nakon revolucije u toj zemlji 2011. godine.

Hezbolahova mogućnost krijumčarenja oružja iz Irana također je postala lakša zbog širenja utjecaja Irana u Siriji, što je otvorilo izravnu kopnenu rutu iz Irana u Libanon. Izrael je zračnim napadima pokušao prekinuti opskrbne linije Irana i Hezbolaha. Neke je predmete gotovo nemoguće presresti. Od 2006. Hezbolah je svojim nevođenim projektilima dodao sisteme za navođenje, koristeći male GPS jedinice koje se lako transportiraju u kovčegu.