To je rezultat istraživanja provedenog između 4. i 6. marta.
Erdogan je bio u vodstvu u januarskom istraživanju istog instituta. Nedavno su se pojavila nagađanja o tome hoće li odgovor vlade na zemljotres oduzeti glasove Erdoganu. Mnogi su Vladu kritikovali zbog spore i nedovoljne pomoći.
Prema anketi provedenoj tokom vikenda u trećini turskih pokrajina s 1.850 ispitanika, 43,2 posto birača sada bi glasalo za Erdogana, a 56,8 posto za Kiliçdaroglua.
U januarskoj anketi koju je proveo ORC Arastirma , 42,5 posto birača glasalo je za sadašnjeg predsjednika, a 41,8 posto za Kilicdaroglua.
Posljednje istraživanje provedeno je u danima kada je šest opozicionih stranaka raspravljalo o zajedničkom kandidatu za predsjedničke izbore. U ponedjeljak su objavili da su se dogovorili oko čelnika najveće opozicione Narodne republikanske stranke (CHP) Kilicdaroglua.
Još nije jasno hoće li Kilivdaroglua podržati druga po snazi opoziciona stranka u parlamentu, prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP), koja nije dio Nacionalnog saveza, grupe od šest opozicionih stranaka.
HDP je početkom januara najavio da će istaknuti vlastitog kandidata. Međutim, u ponedjeljak su saopćili da bi mogli podržati Kilicdaroglua.
Nadolazeći izbori smatraju se dosad najvećim izazovom za sadašnjeg predsjednika Erdogana.
Državom vlada već 20 godina, prvo je od marta 2003. bio premijer, a od 2014. je predsjednik. Turska se već nekoliko godina bori s visokom inflacijom, rast cijena pogoršala je energetska kriza, a potres u februaru donio je i druge probleme.
